Uz cijene zlata na najnižim nivoima u posljednjih pet godina i investitore koji ga se rješavaju iz svojih portfolija, proizvođači gomilaju gubitke.
Po prvi put nakon 2008. očekuje se rezanje proizvodnje, no taj potez ne bi trebao imati prevelikog uticaja na cijene. Kad je posljednji put smanjen obim proizvodnje, cijena zlatnih poluga uprkos tome potonula je do 29 posto, dobrim dijelom zato jer reciklirano zlato čini više od četvrtine godišnje ponude, ističe Bloomberg.
Čak ni viškovi u 2010. i 2011. nisu promijenili situaciju. Tržište zlata posljednjih dvanaest godina je s rastućim cijenama, a globalna proizvodnja porasla je u deset godina 24 posto te vrhunac doživjela s proizvedenih 3114 metričkih tona 2014., pokazuju podaci GFMC-a.
Oko 65 posto iskopanog ili recikliranog zlata koristi se u proizvodnji nakita ili industriji dok se ostatak proda investitorima. Od rekordnih 1921,17 dolara za uncu u septembru 2014. cijena je pala 40 posto kako je blijedilo uvjerenje ulagača da će im zlato očuvati vrijednost ulaganja. Predviđanja o višim kamatnim stopama i jačem dolaru gurnuli su cijenu krajem jula na 1077,5 dolara. Otad se cijena oporavila oko pet posto na 1136,3 dolara zahvaljujući azijskim devalvacijama i globalnim rasprodajama dionica.
Uprkos rastu, cijene nisu na dovoljno visokom nivou za neke proizvođače i oko deset posto ih gomila gubitke. Stoga se rezovi u proizvodnji očekuju već iduće godine. Dio analitičara očekuje da bi proizvodnja mogla pasti i do 18 posto do 2020. ostanu li cijene pri sadašnjih oko 1100 dolara za uncu. Portfolio menadžer u JP Morgan Chaseu James Sutton, koji upravlja s dvije milijarde dolara u fondu Natural Resources Fund, rekao je Bloombergu da zlata cijena treba da bude 1200 dolara za uncu da bi proizvođači bili ‘na nuli’.
Izvor: Poslovni dnevnik
