Cijena unce zlata porasla je prvi put iznad 1500 eura. Globalne nesigurnosti oko virusa corone i njegove ekonomske posljedice otjerali ulagače u takozvana sigurna utočišta poput plemenitih metala.

“Posljednje pojačanje potaknuto je zabrinutošću zbog virusa corone”, kaže stručnjak Carsten Fritsch iz Commerzbank. Sve veći broj novih infekcija izvan Kine posebno zabrinjava ulagače.

Kao rezultat, ekonomske brige će se vjerovatno povećati širom svijeta, a centralne banke “ostaju na akceleratoru”, dodaje Fritsch. Njemačke državne obveznice i švicarski franak, kojima se već tri godine trguje na najvišem nivou u odnosu na euro, također su imali koristi od tog razvoja.

Monetarna politika glavnih centralnih banaka već neko vrijeme pogoduje trendu cijena. Zlato ne generira kamatu, već se njime trguje kao brojem 1 za zaštitu od inflacije na finansijskim tržištima. Budući da konkurentski proizvodi poput sigurnih državnih obveznica ili štednih knjižica zapravo ne stvaraju nikakve ili čak stvaraju negativne kamatne stope, a istovremeno inflacija u zoni eura iznosi 1,4 posto, ulagači sada klade na tržište zlata u nadi da će tamo moći izbjeći devalvaciju kupovne moći.

Isto se odnosi i na dolarsku zonu, gdje kamata još uvijek može bit povećana, ali daleko da je dovoljno da nadoknadi inflaciju koja je u januaru porasla na 2,5 posto. Kao rezultat, realna kamatna stopa nastavlja padati, što je, prema Fritschu, još jedan argument za plemeniti metal.

To pokazuju i priljevi u zlatne fondove, koji su u posljednjih nekoliko sedmica znatno porasli.