Dvije velike oluje u oktobru, uragan Helene i uragan Milton, uzrokovale su ukupno između 51,5 milijardi i 81,5 milijardi dolara imovinske štete, uglavnom u jugoistočnim američkim državama, prema procjenama CoreLogica.
To je velika šteta – ali to je samo mali dio onoga što su klimatske promjene koštale ljude širom svijeta.
Novi izvještaj daje signal upozorenja o klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama, otkrivajući da je njihova ukupna ekonomska šteta naglo porasla na bilione dolara.
U izvještaju Međunarodne privredne komore (ICC), koji dolazi kada konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama počinje u Azerbejdžanu ove sedmice, procjenjuje se da je ukupni trošak štete od ekstremnih vremenskih pojava povezanih s klimom na globalnom nivou bio približno 2 biliona dolara između 2014. i 2023. – otprilike u u skladu sa ekonomskim učinkom globalne finansijske krize 2008.
ICC, najveća poslovna organizacija na svijetu, promoviše međunarodnu trgovinu i investicije. U izvještaju objavljenom u nedjelju, grupa je rekla da ima za cilj da podstakne vlade i kompanije da ubrzaju politike koje bi smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte, što direktno doprinosi globalnim klimatskim promjenama, piše Biznis.ba.
„Baš kao što je globalna finansijska kriza naišla na brz i usklađen odgovor svjetskih lidera, potrebno nam je da vlade shvate da ekonomski uticaj klimatskih promjena zahtijeva odgovor slične brzine i odlučnosti“, rekao je John WH Denton AO, generalni sekretar MKS-a, u izjavi za CNN.
Izveštaj ICC-a objavljen je manje od sedam dana nakon što je Donald Trump ponovo izabran za predsjednika SAD. Trump je obećao da će poništiti klimatske propise u zemlji, uključujući ukidanje ograničenja zagađenja na izduvnim cijevima i elektranama. Tokom svog posljednjeg mandata, Tramp je povukao SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, uz obrazloženje da to predstavlja “nepravedan ekonomski teret” na Amerikance.
U izvještaju ICC-a procijenjeno je skoro 4.000 vremenskih događaja na šest kontinenata u posljednjoj deceniji, kombinujući i direktnu novčanu trošarinu od uništenja kuća, preduzeća i infrastrukture i uticaj ekstremnih vremenskih prilika na ljudsku produktivnost, prenosi Investitor me.
Utvrđeno je da je približno 1,6 milijardi ljudi pogođeno ovim vremenskim nepogodama, a u izvještaju se tvrdi da će se troškovi vremenom samo intenzivirati: zabilježeno je povećanje od 83% u zabilježenim klimatskim katastrofama između 1980.-1999. i 2000.-2019, prema ICC-u.
U 2022. i 2023. ekonomska šteta dostigla je 451 milijardu dolara, što je povećanje od 19 odsto u odnosu na godišnji prosjek iz prethodnih osam godina, navodi se u izvještaju.
“Podaci iz protekle decenije definitivno pokazuju da klimatske promjene nijesu problem budućnosti: gubitke u produktivnosti zbog ekstremnih vremenskih prilika ovdje i sada osjeća realna ekonomija”, rekao je Denton.
Odvojeni podaci koje je prošle sedmice objavila evropska služba za klimatske promjene Copernicus potvrđuju da će svijet ove godine vjerovatno nadmašiti sumornu prekretnicu: 2024. će vjerovatno biti najtoplija godina u historiji.
