Krediti u švajcarskim francima, za koje je čak i Franjo Luković, bivši direktor Zagrebačke banke, u jednom intervjuu iz 2011. godine rekao da ih je Hrvatska narodna banka trebalo da zabrani, stotine hiljada ljudi odveli su u dugove iz kojih, ako Vlada i HNB ne preduzmu konkretne mjere, neće izaći nikada, piše Index.
Kredit je, prema definiciji, novčani dužničko-povjerenički odnos u kojem banka, ustupa pravo korištenja određenog iznosa novčanih sredstava dužniku, na ugovoreno vrijeme i uz ugovorenu kamatu.
Banke kao kladionice
No, hrvatske banke, uz još neke u zemljama u okruženju, uz kredit su dužnicima “poklonile” još nešto: kockanje na deviznom tržištu.
Iako je predviđanje kretanja kursa zahtjevno i za profesionalce, pa je čak i HNB predvidio da bi kurs eventualno mogao rasti 10-15 posto, dopustili su da se takvi krediti nađu na tržištu i da ih službenici banaka “uvaljuju” klijentima – običnim ljudima, uz marketinšku kampanju po medijima. Ljudima koji su došli po kredit, a ne po špekulativni finansijski proizvod, čiji ishod nije u stanju prognozirati niti HNB.
Svakom dužniku je jasno da uzimanje kredita uključuje neke uobičajene rizike za urednu otplatu, poput gubitka posla, smanjenja zarade i sl.
No, ugrađivanje valutnog rizika visokog stepena u tako jednostavan proizvod poput kredita, koji je namijenjen “običnim” klijentima, nikada se nije smio naći na tržištu, što je sada vjerovatno jasno i samim bankarima.
Niste pazili šta potpisujete, HNB nije pazio šta banke potpisuju
Valutna klauzula na euro za klijente nije toliko rizična, jer je kurs euro-kuna stabilan već 20 godina i taj kurs kontroliše HNB, ali vezanje kredita na švajcarski franak, ili bilo koju drugu valutu, na čiji kurs u odnosu na kunu HNB nema nikakav uticaj – sada je svima jasno – nije trebalo dozvoliti.
HNB se sada, nakon što su se hiljade građana naše u bezizlaznoj situaciji, sjetio da propiše informacije koje banke moraju dati klijentima prije nego što im prodaju neki od svojih proizvoda.
Apsurd: Klijenti brokerskih kuća zaštićeniji od klijenata banaka
Poseban apsurd je da su u Hrvatskoj klijenti investicionih društava, odnosno brokerskih kuća, koji žele trgovati dionicama, zaštićeniji od klijenata banaka.
Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga pravilnikom je propisala razvrstavanje klijenata brokerskih kuća na “male” i “profesionalne” ulagače, s obzirom na njihovo znanje, iskustvo, finansijsku situaciju i ulagačke ciljeve.
Njime su mali ulagači posebno zaštićeni i pružaju im se detaljne informacije o potencijalnim rizicima, jer se pretpostavlja da, iako žele trgovati na finansijskim tržištima, nemaju dovoljno predznanja, pa su im potrebne detaljne informacije i upozorenja.
Sa druge strane, HNB je klijente banaka prepustio “tržištu”.
Posudite 550 hiljada, plaćate 9 godina, sada ste dužni 750 hiljada
Zbog klađenja na kretanje valuta, u koje su banke gurnule klijente koji, kako kažu, nisu pazili što potpisuju (dok istovremeno HNB nije pazila što banke puštaju na tržište) dužnici su danas, čak i oni koji su uredno plaćali kredit, u većem dugu nego na početku.
Tako za kredit podignut 2006. godine, na rok od 30 godina, u iznosu od 120 hiljada franaka, banka je tada klijentu isplatila 550 hiljada kuna. Nakon 9 godina, uz uredno plaćanje kredita, trenutna glavnica iznosi 100 hiljada švicarskih franaka, a po novom tečaju, dug je 750 hiljada kuna.
Rata kredita prema kursu franka od 7,5 koliko trenutno iznosi, porasla je na 4,125 kuna, dok je prije posljednjeg skoka švajcarskog franka iznosila 3,500 kuna.
Izračun takođe pokazuje da smanjenje kamate ne bi pomoglo dužnicima, jer u slučaju da se kamata smanji za 1,23 postotna boda, sa 3,23%, na 2%, rata bi i dalje bila veća u odnosu na onu prije promjene kursa, te bi iznosila 3,638 kuna.
