Crnogorska ekonomija će, prema projekcijama Svjetske banke SB, u ovoj godini ojačati 3,3 odsto, zbog nastavka gradnje autoputa, niza privatnih investicija i ulaganja u energetski sektor.
Viši ekonomista SB za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju, Sanja Madžarević Šujster, kazala je da se u ovoj godini u cijeloj regiji zapadnog Balkana očekuje rast od 3,2 odsto.
“Za Crnu Goru očekujemo da će rast biti na niovou od 3,3 odsto i velikim dijelom biće vezan za nastavak gradnje autoputa i cijeli niz privatnih investicija koje su u toku realizacije posljednje tri godine“, rekla je Madžarević Šujster.
Ona je na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen Redovni ekonomski izvještaj SB za zapadni Balkan pod nazivom Brži rast, više radnih mjesta, saopštila da bi u Crnoj Gori trebalo preformulisati naknadu za majke sa troje i više djece i revidirati politike zarada, socijalnih davanja i penzija.
“U Crnoj Gori je u prošloj godini došlo do rasta fonda zarada. Ako pogledamo iznos koji se izdvaja za fond zarada u javnom sektoru, on je čak i u poređenju s najmanjim zemljama Evropske unije (EU) vrlo visok. Sigurno da ima prostora za smanjenje radne snage, čime će se smanjiti fond zarada i Vlada je već to identifikovala“, objasnila je Madžarević Šujster.
Ona smatra da treba imati u vidu da u politici restrukturiranja javnog sektora fond zarada i dalje predstavlja veliki izazov za finansiranje.
„Što se tiče socijalnih naknada, Crna Gora je prije uvođenja naknada za majke imala jedan vrlo kvalitetan sistem socijalne zaštite, iako nisko finansran. Uvođenjem naknada za majke nije jasno koji je bio cilj“, rekla je Madžarević Šujster.
Ona je saopštila da ima prostora i za smanjivanje stope dječijeg siromaštva.
“Kada su u pitanju penzije, Crna Gora spada u ekonomiju koja stari i postavlja se pitanje mogućnosti finansiranja takvog sistema u budućnosti. Evidentiran je veliki broj ranih penzionisanja, što smanjuje iznos sredstava za povećanje održivosti starosnih penzija“, kazala je Madžarević Šujster.
Prema njenim riječima, u SB ne očekuju da će Vlada kroz projekte javne infrastrukture moći da generiše visoke stope rasta u budućnosti, jer je fiskalni prostor za takve velike projekte sužen.
“Ukoliko privatni sektor ne potegne rast i ukoliko nemate veći priliv stranih direktnih invsticija u druge, nove sektore, te stope rasta neće moći da budu tako visoke u budućnosti“, poručila je Madžarević Šujster.
Izvještaj se bavi stanjem ekonomija u regionu zapadnog Balkana u šest država – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji.
Madžarević Šujster je navela da postoje eksterni i domaći rizici i šanse kada je u pitanju dalji rast ekonomija zapadnog Balkana.
Među eksternim su strukturno slab rast u EU, političke tenzijue u Turskoj, neizvjesnost nakon izlaska Velike Britanije iz EU, a među domaćim političke tenzije u nekoliko zemalja i novi izbori u nekoliko zemalja.
Madžarević Šujster je dodala da je prošle godine u cijeloj regiji evidentiran brži rast osim u Crnoj Gori, gdje je došlo do laganog usporavanja.
“U cijeloj regiji, ipak, imamo brži rast i povećanje zaposlenosti. Treba međutim smanjivati eksterne neravnoteže jačanjem domaće ekonomije i proizvodnje“, ocijenila je Madžarević Šujster.
Fiskalna konsolidacija, kako je dodala, je u skoro svim zemljama dovela do stabilizaicje javnog duga pa čak i u Crnoj Gori, gdje je konstatovano smanjenje javnog deficita i stabilizacija javnog duga.
“Sve zemlje su ostvarile povećanje ekonomskog rasta u prošloj godini. U Crnoj Gori je rast smanjen na 2,5 odsto većim dijelom zbog manjeg obima investicija u javnu infrastrukturu. U ovoj godini očekujemo da će se ta dinamika izvođenja radova nastaviti prema planu, što bi dovelo do ubrzanja rasta“, rekla je Madžarević Šujster.
Ona je objasnila da je niža stopa rasta velikim dijelom uzrokovana i povećanim uvozom, koji je vezan uz investicione projekte.
“Na tržištu rada imamo dobre vijesti, jer je u svim zemljama prošle godine došlo do povećanja zaoslenosti. Tri zemlje su već dostigle nivo zaposlenosti iz 2008. godine, odnosno iz predkriznog perioda“, dodala je Madžarević Šujster.
Među tim zemljama je i Crna Gora.
“Ono što je specifično za Crnu Goru je da usljed izmjena Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, kojima su uvedene naknade za majke, ne vidimo veće smanjenje nezaposlenosti. Dugoročna i nezaposlenost mladih i dalje ostaju visoke i zabrinjavaju“, kazala je Madžarević Šujster.
Stane direktne investicije (SDI) su u regiji u prošloj godini smanjene, ali i dalje predstavljaju glavni izvor eksternog finansiranja.
U cijeloj regiji zapadnog Balkana došlo je do smanjenja fiskalnih deficita.
„U Crnoj Gori je činjenica da je jedan dio smanjenja kapitalnih investicija bio kompenzovan kroz povećanje tekuće potrošnje. Prošle godine, u predizborno vrijeme, imali smo povećanje penzija, plata u javnom sektoru i socijalnih naknada“, rekla je Madžarević Šujster.
Ona je navela i da je u Crnoj Gori došlo do usporavanja javnog duga.
“Procjenjujemo da je on negdje na nivou oko 66 odsto, a ako uzmemo i garantovani dug onda je na nivou od 74 odsto. U periodu do 2019. godine do 2021, u Crnoj Gori dolaze na naplatu prilično visoki iznosi javnog duga i treba razmišljati unaprijed na koji način napraviti prostor za njegovo uredno servisiranje“, saopštila je Madžarević Šujster.
Veći dug, kako je navela, znači i veće izdvajanje za plaćanje kamata.
“Crna Gora već sada izdvaja oko 2,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za plaćanje kamata“, zaključila je Madžarević Šujster.
Foto: PR Centar
