O visini kamatne stope u četvrtoj fazi projekta ,,Hiljadu plus” biće vođeni pregovori sa bankama. U svakom slučaju, kamatna stopa neće biti veća od definisane stope u trećoj fazi projekta, a koja je iznosila 2,99 odsto, istakao je u razgovoru za Portal Analitika generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović.
,Svakako ćemo se potruditi da, kroz partnerski odnos sa bankama koje učestvuju u realizaciji projekta od 2010. godine, pokušamo da obezbijedimo još povoljniju kamatnu stopu za krajnje korisnike”, naglasio je on.
Čanović je naveo da ukupna vrijednost projekta iznosi 20 miliona eura- udio Vlade Crne Gore kroz kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope je 50 odsto, a preostalih 50 odsto je udio komercijalnih banaka uz opciono učešće građana.
Naš sagovornik očekuje da će u četvrtoj fazi 400 porodičnih domaćinstava i građana riješiti stambeno pitanje. Do sada je, kroz prethodne tri faze projekta, stambeno pitanje riješilo 1.185 porodica, odnosno 3.055 građana Crne Gor
ANALITIKA: Kad će biti raspisan javni poziv za građane da se prijave u okviru četvrte faze projekta Hiljadu plus?
ČANOVIĆ: Imajući u vidu situaciju sa globalnom pandemijom kovid-19, nastavak realizacije pomenute faze projekta je, uslovno rečeno, odložen. U toku su pregovori sa bankama. Nakon toga slijedi raspisivanje javnih poziva za banke i investitore, kao i raspisivanje javnih poziva za građane.
Ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, realizacija četvrte faze projekta „1000 plus“ trebala bi da bude započeta do kraja tekuće godine.
ANALITIKA: Banka za razvoj Savjeta Evrope (CEB) je u decembru 2019. odobrila aplikaciju Ministarstva održivog razvoja i turizma da se obezbijede sredstva za realizaciju četvrte faze projekta Hiljadu plus. O kolikom iznosu sredstava je riječ i da li je budžet povećan u odnosu na prethodnu fazu projekta?
ČANOVIĆ: Nakon pregovora sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), obezbijeđena su dodatna kreditna sredstva u iznosu od deset miliona eura za implementaciju četvrte faze projekta rješavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima, i potpisan aneks ugovora. Ukupna vrijednost projekta iznosi 20 miliona eura. Udio Vlade Crne Gore kroz kreditni aranžman sa CEB-om je 50 odsto, a preostalih 50 odsto je udio komercijalnih banaka uz opciono učešće građana.
ANALITIKA: Da li ste se već dogovorili sa komercijalnim bankama vezano za realizaciju četvrte faze projekta?
ČANOVIĆ: Pregovori sa bankama su u toku. Banke, koje će biti učesnice projekta, biće poznate nakon raspisivanja i zaključenja javnih poziva za banke. Spisak banaka koje prijave učešće i koje zadovolje uslove iz javnog poziva će biti objavljen na sajtu www.1000+.me i njima će građani podnositi aplikacije.
ANALITIKA: Da li je definisana kamatna stopa za četvrtu fazu projekta?
ČANOVIĆ: U prvoj fazi projekta kamatna stopa je bila 4,99 odsto, u drugoj je iznosila 3,99 odsto, dok je u trećoj fazi iznosila 2,99 odsto. O visini kamatne stope u četvrtoj fazi projekta biće vođeni pregovori sa bankama.
U svakom slučaju, kamatna stopa neće biti veća od definisane stope u trećoj fazi projekta. Svakako ćemo se potruditi da, kroz partnerski odnos sa bankama koje učestvuju u realizaciji projekta od 2010. godine, pokušamo da obezbijedimo još povoljniju kamatnu stopu za krajnje korisnike.
ANALITIKA: Okvirno, koliko korisnika će riješiti stambeno pitanje kroz četvrtu fazu projekta?
ČANOVIĆ: Kroz prethodne tri faze projekta stambeno pitanje je riješilo 1.185 porodica, odnosno 3.055 građana Crne Gore. S obzirom na vrijednost ove faze projekta koja iznosi 20 miliona eura, znači isti iznos kao i tokom dvije prethodne faze, očekujemo da će, otprilike, do 400 porodičnih domaćinstava, odnosno građana riješiti stambeno pitanje.
Svakako, to će ovoga puta zavisiti i od ponude i cijena starogradnje, koja će, nadamo se, u ovoj fazi realizacije projekta omogućiti većem broju porodica da dobiju krov nad glavom.
ANALITIKA: Da li će u četvrtoj fazi u ponudi biti svi stanovi starogradnje i novogradnje koji se nalaze na tržištu, a koji ispunjavaju propisane uslove?
ČANOVIĆ: Što se tiče ponude, kroz javni poziv za investitore obezbijediće se ponuda stanova u novogradnji ali i starogradnji, ali dodatnu vrijednost predstavlja što će građanima biti dostupni stanovi u starogradnji koji ne budu i formalno ponuđeni od strane vlasnika.
ANALITIKA: Koje novitete planirate da uvedete u četvrtoj fazi kada je u pitanju ponuda stanova?
ČANOVIĆ: Novina u projektu upravo se odnosi na već pomenutu ponudu stanova u starogradnji, te na mogućnost imalaca vaučera da pronađu stan na tržištu i da ga prijave Implementacionoj jedinici, radi provjere uslova.
Naglašavam da je u prethodnim fazama imalac vaučera mogao da kupi stambenu jedinicu koja je bila u ponudi, a ponuda se formirala na osnovu javnog poziva koji je ograničenog trajanja, i nije se mogla naknadno mijenjati. Novina podrazumijeva da će imalac vaučera moći sam da traži stan na tržištu koji treba da ispunjava dva opšta uslova: da je sa vlasničke i statusne strane bez tereta i ograničenja, i da je energetski efikasan.
Za objekte izgrađene poslije 2013. godine, od kojeg vremena je shodno propisima o građenju obavezna primijena mjera energetske efikasnosti u izgradnji objekata, ne postoji obaveza izrade elaborate energetske efikasnosti, ali za objekte izgrađene prije 2013. godine dostavljaće se elaborat/potvrda ovlašćenog lica da objekat ispunjava uslove energetske efikasnosti.
Na veb-sajtu Ministarstva ekonomije nalazi se spisak auditora – lica ovlašćenih za ocjenu energetske efikasnosti i izradu elaborata, koje građani mogu da angažuju. I u prethodnoj fazi je postojala mogućnost ponude stranova u starogradnji, uslovi su bili istovjetni, ali je mali broj vlasnika ponudio stambene jedinice. Smatramo da će ovakav mehanizam uticati na bolju realizaciju stanova u starogradnji, a svakako će uticati i na nižu cijenu stambenih jedinica.
ANALITIKA: Da li i u četvrtoj fazi projekta korisnici mogu računati na povoljnosti koje se odnose na niže troškove obrade kredita, povoljnije uslove životnog i neživotnog osiguranja u odnosu na tržišne, 50 odsto jeftinije notarske usluge i stambene kredite bez obaveznog učešća?
ČANOVIĆ: Cijenimo da će se i u ovoj fazi projekta nastaviti uspješna saradnja sa bankama, osiguravajućim kućama i Notarskom komorom Crne Gore, koji su obezbijedili olakšice koje su se odnosile na realizaciju kredita, osiguranje i notarske usluge. Takođe, i u ovoj fazi nema obaveznog učešća, već to zavisi od volje i mogućnosti samog korisnika.
ANALITIKA: Koje će biti prioritetne grupe građana u četvrtoj fazi projekta?
ČANOVIĆ: Kao i tokom prethodnih faza Projekta „1000 plus“, a prema Zakonu o socijalnom stanovanju, prioritet u ostvarivanju prava na rješavanje stambene potrebe dodjelom vaučera za kupovinu stambenog objekta, naročito imaju: samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, porodična domaćinstva čiji je član lice sa invaliditetom, porodična domaćinstva sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici.
Pomenutim grupama se vaučeri dodjeljuju u prvoj dodjeli bez obzira na vrijeme predaje zahtjeva, dok za ostale ciljne grupe važi pravilo „prvi u vremenu jači u pravu“, što podrazumijeva da se vaučeri dodjeljuju po vremenu predaje zahtjeva. U toku su pregovori sa CEB-om o svim kriterijumima, koji će biti sastavni dio Vladine odluke koja definiše realizaciju ovog projekta, tako da ne isključujemo dalja unapređenja projekta koja će svakako ići u korist krajnjih korisnika.
Izvor: Portal Analitika