Dionice i obveznice kompanija prvi su izbor centralnih bankara u zapadnim državama na pitanje gdje namjeravajuda ulože ogromne devizne rezerve.
Kako navodi Wall Street Journal, centralne banke sve više traže rizičniju imovinu koja bi im donijela više prinose na imovinu. Paradoksalno je što su okružje niskih kamatnih stopa koje potiču na rizične investicije stvorile upravo – centralne banke.
“Kada su prinosi 2014. postali vrlo niski ili blizu nule, odlučili smo da počnemo ulaganja u dionice”, ističe Jarno Ilves, direktor investicija finske centralne banke. Dodaje kako ta banka planira u narednom razdoblju da poveća ulaganja u dionice. Slično važi i za švajcarsku centralnu banku (SNB) koja “sjedi” na ogromnih 645 milijardi franaka deviznih rezervi.
Još 2009. u dionice je bilo uloženo svega sedam posto švajcarskih rezervi, a sada je udio povećan na 20 posto. Švajcarci su uložili, među ostalim, u Apple, ExxonMobil i Microsoft. Finski i švajcarski primjeri nisu usamljeni. Prema nedavno objavljenom istraživanju Invesca provedenom među 18 centralnih banaka u svijetu, 80 posto je odgovorilo kako namjerava da poveća ulaganja u dionice, a 43 posto tvrdi da će uložiti u korporativne obveznice.
Poslovni dnevnik
