Zbog mogućeg uticaja korona virusa na crnogorski finansijski sistem, Centralna banka je pripremila mjere koje imaju za cilj očuvanje finansijske snage banaka i ukupne transparentnosti u finansijskom sektoru, kazala je za DN viceguvernerka CBCG Zorica Kalezić.

DN: Kako se uticaj korona virusa može odraziti na crnogorski finansijski sistem?

Kalezić: Dva aspekta idu u prilog značajnoj rezistentnosti finansijskog sistema Crne Gore na rizik potencijalnog šoka prouzrokovanog pandemijom COVID-19. Prvo, bankarski sistem Crne Gore se uspio oporaviti od finansijske krize iz 2008, sa neto profitom od 50,58 miliona eura i koeficijentom solventnosti od 17,73 odsto na kraju 2019. na raspolaganju za eventualnu apsorpciju šokova, uz kvalitetan buffer likvidnosti od 20,48 na kraju januara 2020. godine, koji može odgovoriti naglim pritiscima.

Drugi aspekt je činjenica da je i CBCG i banke imaju bogatu institucionalnu memoriju, iz prethodne finansijske krize i pregrijavanja ekonomije, o tome koje su kvalitetne prakse i zakonska rješenja, odnosno mjere koji mogu pomoći u slučajevima prelivanja makroekonomskog šoka na finansijski sistem.

DN: Da li je Centralna banka pripremila određene mjere?

Kalezić: U ovom momentu CBCG je već dala preporuku bankama da radi pravilne procjene uticaja pandemije COVID-19 rizika na poslovanje privatnog sektora i stanovništva, u saradnji sa svojim klijentima, pravovremeno anticipiraju uticaj na njihove novčane tokove, te da eventualno vrše prilagođavanja rokova otplate njihovih obaveza u skladu sa novim očekivanim novčanim tokovima klijenata. Dobijanje mikro-informacija na dnevnom nivou i smanjenje asimetrične informacije između banaka i klijenata u uslovima povećne neizvjesnosti je esencijalna za pravilnu procjenu novih novčanih tokova klijenata.

Naporedo, CBCG je pripremila mjere, u skladu sa preporukama MMF-a, koji je ohrabrio vrhovne monetarne i supervizorske institucije da razmotre, obzirom na privremenu prirodu epidemije virusa, privremeno restrukturiranje obaveza klijenata/industrija koji su najviše pogođeni. Guverner CBCG sa direktorom sektora za kontrolu će stoga u narednim danima blisko koordinisati sa bankama predloge mjera, kako bi osigurali da ove inicijative ostanu transparentne i privremene. Uz apsorpciju potencijalnog šoka privrede, primarni cilj je očuvanje finansijske snage banaka i ukupne transparentnosti u finansijskom sektoru.

DN: Šta čeka Centralnu banku u 2020. godini?

Kalezić: I pored nepredviđenih izazova uzrokovanih pandemijom COVID-19, menadžment CBCG kao i njeni zaposleni rade na implementaciji vrlo ambiciozne agende planirane za 2020. godinu. Pored implementacije AQR-a koji predstavlja fundamentalni zadatak za obezbjeđenje potpune dijagnostike zdravlja bankarskog sektora, osnovni ciljevi CBCG se odnose na harmonizaciju preostalog regulatornog okvira sa propisima EU, i usklađivanje rada banaka sa uslovima poslovanja na međunarodnom finansijskom tržištu kroz primj enu Bazel III standarda.

CBCG je upravo testirala Model ranog upozorenja bankarskih kriza (EWS) kao alat koji omogućava pružanje adekvatnih signala o tome kada se bankarski sistem nalazi u stanju povećane osjetljivosti i samim tim omogućavaju donošenje pravovremenih odluka, u cilju sprečavanja nastanka kriza. Naporedo, osnovano je off-site odjeljenje kontrole kao posebne organizacione jedinice, koja će pozadinskom procjenom rizika pomoći fokusiranju neposredne kontrole na terenu, koja ostaje glavna okosnica Supervizije.

DN: Šta se dešava sa instant plaćanjem?

Kalezić: U dijelu platnih sistema u toku je izrada pilot projekta za ocjenu opravdanosti uvođenja instant plaćanja, izrada podzakonskih akata koji se oslanjaju na upravo usvojen Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, jačanje kontrole platnih institucija, kao i postepena automatizacija prinudne naplate. U tom pravcu, trenutno radimo na razvijanju rješenja kojim bi podaci o pravnim licima i preduzetnicima čiji su računi u blokadi bili dostupni na dnevnom nivou.

DN: Kako Svjetska banka gleda na bankarski sistem u Crnoj Gori?

Kalezić: Nedavno usvojena Garancija zanovana na javnoj politici Svjetske banke (PBG) prevashodno pokazuje sinergetski efekat rada i koordinacije Ministarstva finansija i CBCG u jačanju makro-finansijskih osnova zemlje. Naime, u okviru odobrenja PBG-ja, paralelno sa obavezama Ministarstva finansija, koje već četvrtu godinu uspješno implementira mjere fiskalne konsolidacije, pred CBCG je bio stavljen izazov efikasne rezolucije dvije slabe nesistemske banke, uz paralelno donošenje sistemskih zakonskih rješenja (Zakon o kreditnim institucijama, Zakon o sanaciji kreditnih institucija i Zakon o zaštiti depozita) i pooštravanje minimalnih standarda za upravljanje kreditnim rizikom.

CBCG je za nekoliko mjeseci uspjela da riješi problem dvije slabe nesistemske banke u skladu sa sa najboljom internacionalnom praksom; u bankama je uveden stečaj sa minimalnim uticaj em na poreske obaveze od oko 0,4 odsto BDP-a na nivou centralne vlade, potpunim servisiranjem osiguranih deponenata, bez uticaja na finansijsku stabilnost i nepostojećim uticajem na BDP Crne Gore. Stoga smo zadovoljni da je Svjetska banka okarakterisala crnogorski bankarski sistem kao “likvidan, dobro kapitalizovan, te da je ostao otporan tokom bankrota dvije nesistemske domaće banke”.

Šta više, Svjetska banka je naglasila „značajan napredak sistema u poboljšanju nivoa koeficijenta solventnosti, NPL-a, pokazatelja profitabilnosti i likvidnosti nakon globalne finansijske krize”. Ujedno se slažemo sa Svjetskom bankom da i pored značajnog unapređenja stabilnosti bankarskog sektora, ostaju djelovi ranjivosti koji se ogledaju u varijaciji nekvalitetnih kredita po bankama i ročnoj neusklađenosti kredita i depozita kao strukturnog, dugogodišnjeg rizika, koje CBCG sa pažnom prati.

Imajući u vidu da takve ocjene Svjetske banke dolaze poslije stresnog testiranja bankarskog sitema Crne Gore, koje je ova institucija sprovela u junu 2019, CBCG sa većom dozom sigurnosti dočekuje implementaciju procjene kvaliteta aktive i uticaj efekata COVID-19.

DN: Koliko je za našu državu važno što je dobila Garanciju zanovanu na javnoj politici Svjetske banke?

Kalezić: Korištenje PBG-ja predstavlja kvalitetan izbor Vlade da se na inovativan način, koristeći najmodernije instrumente međunarodnih finansijskih institucija poboljša strukturu javnog duga. Da podsjetimo, PBG ne može dobiti svaka zemlja u razvoju. PBG-ove Svjetska banka nudi selektivno zemljama sa kredibilnim strukturnim, socijalnim i makroekonomskim performansama i sa održivom i koherentnom srednjoročnom strategijom zaduživanja.

Stoga je apsolutno neozbiljno, kako smo ovih dana mogli čuti, nazvati Crnu Goru polu-kolonijom, što više govori da autori ovakvih tvrdnji očigledno ne poznaju ulogu međunarodnih finansijskih institucija. Vrijedi podsjetiti da je Crna Gora jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije imala aranžman sa MMFom, dok se najviši nivo partnerskog odnosa sa Svjetskom bankom ogleda kroz uspješno zaokruženu Partnersku Strategiju 2016-2020 sa ovom institucijom.

DN: Kada se može očekivati konačna procjena kvaliteta aktive?

Kalezić: Ispred Strateškog tima CBCG za koordinaciju AQRom kojim predsjedava guverner, a članovi su viceguverneri i direktor Sektora za kontrolu banaka, naglašavamo da procjena kvaliteta aktive (AQR) predstavlja strateški projekat CBCG za 2020. godinu, kojim će se na sveobuhvatan način utvrditi prava vrijednost bilansa banaka, realna procjena kolaterala i adekvatnost rezervacija za potencijalne gubitke. Kao što ste upoznati, u cilju obezbjeđenja transparentnosti i reputabilnosti procesa, CBCG je za konsultanta koji će koordinisati procesom AQR-a izabrala revizorsku kuću Ernst & Young Srbija, pri čemu je generalni sponzor projekta iz Ernst & Young Njemačka, sa iskustvom u više od 10 AQR-ova u zemljama EU.

Ujedno, kada govorimo o transparentnosti procesa treba naglasiti da je CBCG jedna od rijetkih centralnih banaka koja je odlučila da iskontroliše svih 13 banaka u svom sistemu, odnosno da rezidualni rizik procesa svede na nulu.

U skladu sa predloženim hodogramom za implementaciju AQR-a, u narednim nedjeljama, možemo očekivati ubrzanje aktivnosti, koje podrazumijevaju dostavljanje smjernica bankama za izbor svojih AQR konsultanata i procjenitelja i izrada verzije ECB Priručnika (iz 2018. godine) prilagođene lokalnoj regulativi, a sve u cilju započinjanja prvog radnog bloka AQR-a.

Naravno, proglašena pandemija od Svjetske zdravstvene organizacije, a uzrokovane širenjem COVID-19, može u određenoj mjeri uticati na početak prvog radnog bloka AQR-a. U tom pravcu, pravovremene instrukcije će obezbijediliti AQR konsultant CBCG-a.

DN: Kakve rezultate možemo očekivati kada je u pitanju sveobuhvatna procjena banaka?

Kalezić: U ovom momentu jako je nezahvalno prejudicirati rezultate AQR-a. Uporedno iskustvo potvrđuje da je AQR u durgim sistemima pratila dokapitalizacija banaka. Tako se, poslije sprovedene sveobuhvatne procjene banaka u EMU u 2014 godini 25 banaka moralo dokapitalizovati, u 2019. godini u posljednjim rezultatima AQRa u Bugarskoj, dvije banke su potkapitalizovane, dok je u posljednjem AQR-u iz 2020. u slučaju Kazakstana bankarskom sistem potrebna dokapitalizacija u iznosu 1,2 milijarde dolara.

Posmatranjem iskustava regiona, smatramo da je donijela strateški ispravnu odluku da implementira AQR u 2020. godini, u momentu kada je bankarski sistem ima najkvalitetnije parametre poslovanja od finansijske krize, ojačane kapitalne bafere banaka, riješen balast slabih banaka i kada je usvojen novi set zakona koji omogućuje instrumente rane interevencije prema bankama.

Naravno, radi predostrožnosti, CBCG radi na izradi prelaznih planova za dokapitalizaciju pojedinih banaka, ukoliko rezultati AQR ukažu za tim potrebu.

Centralna bankaje zadovoljna da je Svjetska banka okarakterisala crnogorski bankarski sistem kao “likvidan, dobro kapitalizovan, te da je ostao otporan tokom bankrota dvije nesistemske domaće banke”.

Radi se na razvoju inovativnih plaćanja putem interneta

DN: Sta novo donose izmjene Zakona o platnom prometu?

Kalezić: Savjet CBCG je upravo usvojio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu kojim se na sadržajan način implementira PSD2Direktiva EU o Platnim uslugama (EU) 2015/2366. Ovim zakonom se obezbjeđuje modernizacija platnih usluga Crne Gore u korist prije svega potrošača i privatnog sektora, kao i dalji razvoj inovativnih plaćanja putem interneta i mobilnih uređaja, uz obezbjeđenje sigurnijeg plaćanje i bolju zaštitu potrošača. Sa stanovišta šta nova regulative glavna novina Nacrta zakona koja reflektuje suštinu PSD2 predstavlja značajno širenje tržište platnih usluga, prije svega, pružaocima usluge iniciranja plaćanja i pružaocima usluge informacija o računu za plaćanje.

Značajna novina usvajanja PSD2 je da će se zbog omogućavanja rada pružalaca usluge iniciranja plaćanja i pružalaca usluge informacija o računu, uvesti obaveza banaka da ovim pružaocima usluga omoguće elektronski pristup računima korisnika platnih usluga.

Naime, do sada je pristup podacima o korisnicima i njihovim nalozima bio u isključivom vlasništvu banaka, ali će banke morati da se “otvore” ka ovim novim pružaocima platnih usluga. Ova direktiva otvara velike mogućnosti FinTech kompanijama, koji kroz oslobođen pristup korisničkih podataka na koje klijent daje izričit pristanak sada mogu kreirati usluge koji najbolje odgovaraju potrebama klijenta.

Tek počinjemo predviđati ogromne koristi koje se omogućuju klijentima, gdje će se kroz nove usluge omogućiti kupcima da preuzmu veću kontrolu nad finansijama. Konačno, revidirana Zakonska regulativa podrazumijeva jača pravila zaštite potrošača putem poboljšanih sigurnosnih zahtjeva, uključujući upotrebu poboljšane provjere autentičnosti korisnika za elektronič ka plaćanja.