U Centralnoj banci vjeruju da će Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju uskoro zaživjeti u praksi i pored toga što pola godine od njegovog usvajanja nijedan ugovor nije sklopljan na osnovu njega.
Ovaj zakon, poznatiji kao Podgorički model, kojeg su dugo radili predstavnici Centralne banke, Ministarstva finansija i Svjetske banke, u ovom momentu se odnosi na 333,5 miliona eura loših kredita i potraživanja.
Inicijative
U Centralnoj banci podsjećaju da je zakon postavljen na osnovu dobrovoljnosti i nema obaveznosti primjene, ali dodaju da su uporno inicirali njegovo zaživljavanje.
– Uvažavajući pravni prostor kojim se ovim zakonom omogućava olakšanje pozicije dužnika kao i efekte smanjenja loših kredita, Centralna banka je više puta inicirala stvaranje pretpostavki da njegova primjena zaživi. Potrebu da se motiviše njegova primjena prepoznali su i u Ministarstvu finansija i Privrednoj komori. Zato je krajem decembra prošle godine u organizaciji Komore potpisan memorandum o razumijevanju između CBCG, Ministarstva i PKCG. Ovim memorandumom su opredijeljeni ciljevi, obim saradnje, odgovornosti i obaveze potpisnika koji bi brzo trebali da se efektuiraju kroz pokretanje postupaka restrukturiranja. Ovako postavljen koncept širokog institucionalnog djelovanja obećava da će zakon u najskorije vrijeme zaživjeti saopštili su Pobjedi iz Centralne banke.
U CBCG kažu da javnost dobrim dijelom smatra da se ovaj zakon odnosi isključivo na banke.
– PO zakonu banke nijesu jedini pokretači restrukturiranja. Naprotiv, primarni interes imaju dužnici i njihovi povjerioci, koji na taj način mogu da olakšaju svoju finansijsku poziciju. Zakon u tom smislu potpuno reguliše prava dužnika na pokretanje postupka sporazumnog restrukturiranja objašnjavaju u CBCG.
U svemu tome, kažu, nije propisano da Centralna banka inicira, predlaže ili pokreće postupke.
Nepovjerenje, ili…
Tražeći odgovor na pitanje zašto je zakon mrtvo slovo Pobjeda je, podsjetimo, prenijela ocjenu bankarskog ombudsmana dr Halila Kalača koji smatra da to zabrinjava, kao i da je to posljedica slabog međusobnog povjerenja bankara i klijenata. Ekonomski analitičar Predrag Drecun takođe je kazao da zakon nije napravljen tako da bi privukao neko jače restrukturiranje, jer bankama nijsu ponuđene odgovarajuće olakšice, prvenstveno u odnosu na obaveznu rezervu.
Pobjeda
