Centralna banka Bosne i Hercegovine od 1. marta će bankama naplaćivati drastično veće naknade za svoje usluge, a ceh tog povećanja platiće klijenti banka na koje će one prebaciti taj teret, prenosi poslovni portal CAPITAL.ba.
Prema procjenama banaka njihovi troškovi po ovom osnovu godišnje će se povećati i do milion maraka.
Izmjenama Odluke o utvrđivanju tarife naknada za usluge koje vrši Centralna banka BiH, a koje je ova banka donijela 31. januara 2017. godine, pojedine naknade bankama uvećane su i za više od sto odsto.
Tako će naknada za obavljanje platnih transakcija za banke do 10.000 KM u žirokliring sistemu za prvo poravnanje umjesto dosadašnjih 0,10 KM iznositi 0,20 KM po transakciji. Naknada za drugo poravnanje umjesto 0,15 iznosiće 0,25 KM po transakciji, a za treće 0,30 KM po transakciji umjesto dosadašnjih 0,20 KM, dok će naknada za četvrto poravnanje kojeg do sada nije bilo iznositi 0,35 KM.
Za iznajmljivanje telekomunikacionih usluga banke će umjesto dosadašnjih 300 KM mjesečno plaćati 500 KM.
Za pristup podacima iz Centralnog registra kredita, kvartalno, po isteku kvartala, banke će umjesto dosadašnjih 30 feninga plaćati jednu KM po jednom pristupu.
Povećanje naknada Centralne banke bilo je tema i sjednice Udruženja banaka BiH na kojoj su iznesene oštre kritike na odluku CB, saznaje CAPITAL.
Direktor NLB banke i član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Radovan Bajić rekao je danas za CAPITAL da su neke naknade povećane i do sto odsto.
“To je veoma visoko povećanje, a posljedica je činjenice da Centralna banka BiH plaća nakandu za držanje novca u inostranstvu, kao i komercijalne banke, tako da ne ostvaruje prihode koje su planirali. Međutim, ovo povećanje naknada dolazi u nezgodnom trenutku jer će banke te troškove morati da prenesu na komitente“, istakao je Bajić.
On je naglasio da su banke napravile budžete za ovu godinu i da nisu imale u vidu ove naknade s obzirom na to da je Centralna banka odluku donijela početkom ove godine.
„Međutim, banke ne mogu to odmah prenijeti na komitente, a posebno ne kod stanovništva jer tu postoji i zakonski postupak promjene naknada. Kod pravnih lica je moguće povećati naknade, ali je to značajno povećanje troškova platnog promenta. To će sve zavisiti od sposobnosti pojedinih banaka da nađu unutrašnje rezerve, ali sigurno je da će se dio tih povećanja u narednom periodu prenijeti i na komitente“, naglasio je Bajić.
Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Berislav Kutle potrvdio je za CAPITAL da je o povećanju naknada bilo riječi na sjednici Udruženja banaka.
„Svaka promjena koju banke nisu planirale treba biti predmet rasprave kako bi se pokušalo razmotriti koliko je ona opravdana, može li se na nju uticati i koje efekte će prozvesti dalje“, kazao je Kutle i dodao da će bankari razgovorati sa predstavnicima Centralne banke kako bi vidjeli da li je to povećanje opravdano i kako bi banke ukazale šta povećanje tih naknada može značiti.
Marina Čigoja, Capital.ba
