Kada se u Crnoj Gori priča o kripto-valutama i blokčejn tehnologiji dominantna asocijacija je brza i laka zarada, što je razmišljanje na nivou prosječnog sportskog kladioničara pred vikend bogat fudbalskim dešavanjima. Sagovornici Pobjede ukazuju da je mogućnost primjene blokčejn tehnologije mnogo šira: od industrije, preko trgovine do zdravstva i da predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i upozoravaju da je neophodno u što skorijem roku pravno regulisati ovu oblast.

Blokčejn

Iz Direktorata za blokčejn i kripto-valute Ministarstva finansija, Pobjedi je saopšteno da je u toku priprema zakona kojim bi se regulisala ova oblast, te da je cilj zakona, između ostalog, da se državi obezbijedi instrument za pregled i kontrolu tržišta i uspostave pravila za njegovo funkcionisanje, u cilju eliminisanja aktera sa crnog tržišta.

– Nacrt zakona sada analiziraju eksperti iz ove oblasti, a nakon toga slijedi potrebna zakonita procedura do utvrđivanja njegovog prijedloga. U fazi utvrđivanja prijedloga, zakon će biti dostavljen našim evropskim partnerima na razmatranje, kako ne bi bio suprotan postojećoj regulativi EU – navode iz Direktorata.

U Centralnoj banci (CBCG), podsjećajući da u Crnoj Gori još ne postoji nacionalni zakonski okvir koji uređuje pitanje digitalne imovine, ukazuju da ta činjenica stvara rizike u oblasti zaštite potrošača, a zloupotreba može dovesti do tržišne manipulacije i finansijskog kriminala.

– Za sada, zakonski, nema prepreka da bilo koji pojedinac kupuje ili prodaje kripto-sredstva, ali takođe znači i da je rizik koji time preuzima na sebe srazmjerno visok. Regulacija i nadzor su jedini način na koji se može obezbijediti potrebno povjerenje: zaštita krajnjih korisnika, jačanje finansijske stabilnosti i stvaranje adekvatnih uslova za razvoj novih digitalnih bankarskih servisa i platnih instrumenata – navode iz CBCG.

Sa stanovišta CBCG, kao institucije koja je, kako kažu, jedan od nosilaca ovog procesa, bitna su tri aspekta regulative digitalne imovine: očuvanje finansijske stabilnosti, zaštita korisnika i poštovanje standarda u domenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Zakon

– Stav CBCG je da prijedlog zakona o blokčejn tehnologiji i kripto-imovini Ministarstva finanansija i socijalnog staranja Vlade u prethodnom mandatu treba da prati EU regulativu, posebno Uredbu Evropskog parlamenta i Vijeća o tržištima kripto-imovine, odnosno EU Markets in Crypto-Assets Act (MICA). Takođe, CBCG insistira i na transpoziciji 6AMLD Direktive koja uređuje ovo pitanje sa stanovišta pranja novca i finansiranja terorizma. Takođe, MMF, BIS, Savjet Evrope i Svjetska banka su logičan izbor institucija čije su savjeti i sugestije od velikog značaja u kreiranju zakonskog okvira baziranog na rješenju najboljih uporednih praksi, kojim bi osigurali da razumijemo sve načine na koje možemo iskoristiti mogućnosti kripto-imovine i otkloniti nove rizike koje one donose. U tom pravcu, na postojeći prijedlog zakona Ministarstva finansija, MMF i Savjet Evrope su već dali svoje komentare i CBCG će insistirati na njihovom usvajanju – saopštili su iz krovne finansijske institucije.

U Crnoj Gori, podjsećaju iz CBCG, jedino sredstvo plaćanja je euro, a kripto-valute, uprkos svom imenu, zapravo nijesu valute već imaju karakteristiku finansijskog instrumenta.

– U pitanju su vrste digitalnih zapisa, odnosno digitalne imovine, koji se mogu digitalno razmjenjivati, prenositi, prodavati i slično, ali njihova upotreba nije regulisana, niti za njihovu vrijednost garantuje Centralna banka. Stoga, naglašavamo da ulaganje u kripto-imovinu ima obilježja špekulativnog ulaganja, imajući u vidu činjenice da kripto-imovina nema pokriće, odnosno podršku ili garanciju Centralne banke ili bilo kog drugog tijela, uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sistemu zaštite potrošača, sistem osiguranja depozita ga ne prepoznaje i ne postoji nadležna institucija kojoj se možete obratiti, ni posebna pravna zaštita usljed gubitaka uzrokovanih transakcijama, ulaganjem u kripto-imovinu ili hakerskim napadom – kažu u CBCG.

PORIJEKLO

Satoši Nakamoto, ili bolje rečeno, programeri koji koriste taj pseudonim, kreirali su izvorni kod onoga što su mislili da može biti decentralizovana digitalna gotovina, objašnjavaju iz Direkcije za komunikacije CBCG-a.

Njihov manifest iz 2008. godine pokazuje veliku fascinaciju tehnologijom, posebno kriptografijom, ali ne nužno i dubinsko razumijevanje pitanja plaćanja i novca. Više od deceniju kasnije, na globalnom nivou imamo kripto-ekosistem, od kripto-rudara do posrednika, koji traže mogućnost zarade uz prateći narativ o stalno rastućim cijenama kripto-aktive koji podstiče špekulativnu stranu ovog fenomena.

– Mehanizmi koji se koriste za validaciju transakcija kripto-imovine imaju značajan uticaj na životnu sredinu, jer zahtijevaju mnogo energije i rezultiraju visokom emisijom CO2. Prema većini procjena, potrošnja energije Bitkoina jednaka je potrošnji energije čitavih malih zemalja – navode u CBCG.

Prema njihovim riječima, transakcije kripto-imovine ostavljaju trag koji se može pratiti, a većina njihovih vlasnika oslanja se na posrednike pri transakcijama.

– Razvoj tehnologije u oblasti bankarstva i finansija generiše veliko interesovanje različitih subjekata. Već sada je izvjesno da će tehnologija donijeti fundamentalne promjene u načinu funkcionisanja platnih servisa, kako za finansijski sistem, tako i za društvo u cjelini. Blokčejn tehnologija, primjera radi, ima svoju mnogo širu primjenu u različitim oblastima industrije, trgovine, zdravstva. U tom smislu, ovaj trend ne bi trebalo ignorisati, jer ako ne budemo radili na uspostavljanju uslova da osiguramo finansijsku stabilnost i zaštitu korisnika, postoji realan rizik da tehnološke inovacije pokažu i svoju negativnu stranu – kategorični su u Centralnoj banci.

Mjenjačnice

Građani Crne Gore, iako mogu kupovati kripto-valute na različitim platformama, njima kupovati usluge ili robu na nekim onlajn prodavnicama, ne mogu ih razmijeniti u Crnoj Gori za „pravi“ novac u bankama.

Na pitanje Pobjede kada, i ako uopšte, takva vrsta usluge može da se očekuje u domaćem bankarskom sektoru, odnosno da li zakon koji je u pripremi tretira ovu problematiku, ili će to morati da se rješava drugim pravnim aktima, iz Direktorata za blokčejn i kripto-valute kažu da je razmjena kriptovaluta za FIAT (nacionalne valute) jedna od osnovnih usluga za koju bi pružaoci usluga bili u mogućnosti da se registruju i da dobiju adekvatnu licencu za rad.

– Pod tim subjektima se prvenstveno podrazumijevaju kripto-mjenjačnice koje, pored navedene usluge, mogu obavljati i konverziju jedne kripto-valute u drugu, kao i razmjenu FIAT-a u kripto, pri čemu je jako važno suzbiti opasnosti od pranja novca i finansiranja terorizma. U okviru rada na nacrtu, predviđena je saradnja sa predstavnicima banaka i Centralne banke – navode iz Direktorata.

U Centralnoj banci su malo skeptičniji, naglašavajući da je jedino oficijelno sredstvo plaćanja u Crnoj Gori euro, podsjećaju da kriptovalute nemaju karakteristiku novca i da je primarni cilj CBCG očuvanje finansijske stabilnosti sistema.

– Sve navedeno, kao i nedavne ogromne fluktuacije na tržištima kripto-valuta koje su u zadnjih šest mjeseci izgubile dvije trećine svoje vrijednosti, ide u prilog stavu da u dogledno vrijeme ne možemo očekivati da bankama na domaćem tržištu bude dozvoljeno da vrše razmjenu kripto-valuta za eure, ili da u svojim bilansima drže kripto-valute – kažu u CBCG.

Crno tržište

U nekim zemljama regije postoje mjenjačnice/bankomati na kojima korisnici mogu razmijeniti kripto-valute za novac. U Crnoj Gori, sa druge strane, prema saznanjima Pobjede, jedina mogućnost za razmjenu je na crnom tržištu koje je identično svima nama poznatim „dilerima deviza“, samo što djeluje konspirativnije.

Iz CBCG kažu da prema posljednjim raspoloživim informacijama, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji još nema „kriptomata“.

– Kao što smo već naglasili, sa stanovišta CBCG kao institucije koja je jedan od nosilaca ovog procesa, bitna su tri aspekta regulative digitalne imovine: očuvanje finansijske stabilnosti, zaštita korisnika, i poštovanje standarda u domenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Budući da je članstvo u EU naš nacionalni strateški cilj, smatramo da crnogorska regulativa u ovoj oblasti mora biti usaglašena sa regulativom EU – kažu u CBCG.

Iz Direktorata za blokčejn i kripto-valute su kazali da bi donošenjem adekvatne zakonske regulative, država imala kontrolu nad ovim tržištem.

– Takođe, kroz sistem licenciranja i registrovanja, imala bi bolji pregled nad pružaocima usluga povezanih sa kripto-imovinom i sprovodila bi adekvatan nadzor nad korisnicima datih usluga. To se prije svega odnosi na poštovanje standarda protiv pranja novca i finansiranja terorizma – zaključuju u Direktoratu.

Izvor: Pobjeda.me