Savjet Centralne banke Crne Gore ocijenio je u izvještaju da će, uprkos svemu, sljedeća godina biti u znaku ekonomskog rasta, pišu Dnevne novine.
Izvještaj, koji se od 8. decembra nalazi u skupštinskoj proceduri, formalno je napravljen za 2019. godinu, ali se u mnogim stvarima dotiče 2020. godine (jer je dopisivan) i ekonomske krize generisane pandemijom korona virusa.
“Prema ekonomskoj teoriji, oporavak nakon ovakvih pandemijskih kriza bi trebalo da bude brži nego u slučaju kiasičnih ekonomskih kriza, zbog čega je realno očekivati da, ukoliko se pandemija okonča u 2020. godini, u 2021. godini bude ostvarena pozitivna stopa ekonomskog rasta”, navodi se u Izvještaju koji su potpisali guverner dr Radoje Žugić, bivši ministar finansija Darko Radunović, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Uroš Andrijašević i predsjednik Komisije za tržište kapitala dr Zoran Đikanović.
Još nije poznato kada će se o izvještaju izjasniti poslanici jer su mnogi akti arhivirani, ali se pretpostavlja da će biti tokom naredne sedmice.
Zanimljivo je da se prvi put dešava da se neki ekonomski izvještaj nalazi pred poslanicima parlamenta u kome DPS nema većinu, pa će biti interesantno kako će o ovom Izvještaju glasati nova vladajuća većina.
Podsjetimo, Vlada je prvobitno procijenila da će stopa pada ekonomije u ovoj godini biti 6,8 odsto, ali je nakon pada u drugom kvaralu od čak 20,2 odsto, jasno da će ukupna stopa pada iznositi između 14 i 15 odsto.
Istovremeno MMF je u svojoj posljednjoj procjeni prognozirao da će pad crnogorskog BDP-a ove godine iznositi 12 odsto, dok se naredne očekuje solidan rast od 5,5 odsto.
Savjet CBCG je procijenio da je borba protiv pandemije smatra najvećim izazovom od Drugog svjetskog rata, a sa ekonomskog aspekta, od perioda Velike depresije.
“Nema sumnje da će pandemija ostaviti ogromne posljedice prije svega na zdravlje ljudi, ali proizvesti i velik uticaj na ekonomije širom svijeta”, konstatuje se u izvještaju.
Savjet predviđa da će Crna Gora, kao i gotovo sve zemije svijeta zapasti u recesiju.
Savjet je podsjetio na mjere Vlade tokom 2020. godine zbog suzbijanja pandemije korona virusa.
“U cilju suzbijanja pandemije COVID-19, Vlada je donijela brojne zdravstvene mjere, koje osim što utiču na redovne aktivnosti građana i funkcionisanje preduzeća, utiču na smanjenu produktivnost u svim sektorima ekonomije, što će se po aktuelnim i vrlo neizvjesnim projekcijama veoma negativno odraziti na kretanje BDP-a”, konstatuje se u izvještaju.
Podsjeća se i na socio-ekonomske mjere koje su Vlada i CBCG preduzele u cilju spašavanja ekonomije.
“U cilju pružanja podrške i ublažavanja efekata ovog veoma teškog perioda za građane i privredu, Vlada je usvojila opsežan paket socio-ekonomskih mjera, kao odgovor na krizu”, dodaje se u Izvještaju.
Takođe, Centralna banka usvojila je niz privremenih mjera za ublažavanje negativnih uticaja izazvanih pojavom COVID-19 koje se odnose na regulatorni tretman i moratorijum kredita koje su odobrile banke.
Tu je i okvir za podršku likvidnosti bankarskog sektora gdje je smanjena naknada korišćenja sredstava u slučaju poremećaja likvidnosti, oslobođena je dodatna likvidnost banaka kroz smanjenje obavezne rezerve, a sve u cilju ublažavanja negativnih uticaja pandemije COViD-19.
CBCG je predvidjela da će doći do rasta nezaposlenosti, posebno usljed smanjenja angažovanja radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima izazvano obaveznim i djelimičnim zatvaranjem objekata, dok se očekuje rast u djelatnostima poput tehnologije, elektronskih servisa i komunikacija.
Vlada je prvobitno procijenila da će stopa pada ekonomije u ovoj godini biti 6,8 odsto, ali je nakon pada u drugom kvaralu od čak 20,2 odsto, jasno da će ukupna stopa pada iznositi između 14 i 15 odsto.
Izvor: CDM
