Sanacioni fond koji će služiti za pomoć bankama ako se suoče sa problemima u poslovanju mora biti formiran do 2024. godine jer je tako definisano evropskim direktivama.
Iz Centralne banke (CBCG) su juče Vijestima kazali da Direktiva o uspostavljanju okvira za oporavak i sanaciju banaka, na kojoj je baziran Zakon o sanaciji banaka, nalaže da se sanacioni fond formira do 2024. godine, te ne postoji mogućnost ostavljanja dužeg perioda za njegovo punjenje.
Ako bi se odložilo izdvajanje banaka za određeni period, to bi značilo da će banke kasnije imati veće godišnje izdatke da bi do zacrtanog krajnjeg roka fond bio formiran, objašnjeno je iz vrhovne monetarne institucije na čijem je čelu guverner Radoje Žugić.
Udruženje banaka je tražilo da se preispita rješenje iz Nacrta zakona o bankama da se sanacioni fond formira od 2024. godine jer smatraju da će im to donijeti dodatni trošak. Tražili su duži period.
Nacrtom je definisano da sredstva sanacionog fonda moraju iznositi najmanje jedan odsto garantovanih depozita banaka koje imaju sjedište u Crnoj Gori.
“Usvajanje Zakona o sanaciji banaka je obaveza Crne Gore u postupku primjene direktiva, standarda i prakse EU i predstavlja važnu komponentu u procesu pregovaranja, prema kome CBCG ima visok stepen odgovornosti. Dakle, radi se o implementaciji evropskih direktiva i standarda u domaći regulatomi okvir, što ne ostavlja prostor za nacionalna izuzeća, već usvajanje ovog zakona predstavlja direktnu obavezu iz procesa pristupanja”, naglasili su u CBCG.
Iz vrhovne monetarne institucije su reldi da su prethodni mjeseci inicirali i održali više sastanaka sa predstavnicima bankarskog sektora kako bi im prezentovali najhitnije novine Zakona o sanaciji banaka i ostalih zakona koji su u pripremi, kao i informacije o njihovim obavezama koje proizilaze iz predloženih zakonskih rješenja.
“Tokom ovih sastanaka i koordinacija predstavnici banaka nijesu imali primjedbe na načelna rješenja koja će biti implementirana pomenutim zakonima. Javna rasprava koja je okončana prije dva dana je bila prilika da sva zainteresovana javnost bude upoznata sa tekstovima nacrta zakona i da, u ostavljenom roku, daju svoje komentare na iste. Svi komentari biće detaljno razmotreni sa aspekta uticaja na bankarski sistem i u kontekstu neophodne implementacije EU direktiva i standarda”, rekli su iz CBCG.
CBCG je inicirala formiranje radnog tima u kojem će biti predstavnici sistemski najznačajnijih banaka sa zadatkom razmatranja regulative iz oblasti bankarstva i predlaganja mjera za njeno unapređenje. To je, kako su objasnili, u cilju dodatne transparentnosti i obezbjeđivanja uslova za aktivnije učešće banaka u procesu pripreme regulatomih akata iz oblasti bankarskog poslovanja.
Banke bi izdvajale od 3.000 do 230.000 eura godišnje za sanacioni fond
Prema kalkulaciji koju je uradila CBCG, banke bi u sanacioni fond trebalo da uplaćuju od 3.000 do 230.000 eura na godišnjem nivou. Zaključeno je da su ova izdvajanje višestruko niža u odnosu na nivo premija koje banke plaćaju za zaštitu depozita, te da ne predstavljaju značajniji teret za banke. Uvođenjem ove obaveze neće biti ugrožena stabilnost bankarskog sektora i profitabilnost banaka.
“Predloženim rješenjima će banke koje dobro posluju i racionalno upravljaju kreditnim portfolijom biti ’zaštićene’ kroz korektivno smanjenje izdvajanja u odnosu na banke sa visokim profilom rizika čija će izdvajanja biti korektivno povećana”, objasnili su iz CBCG.
Podsjećaju i da je koncept zakona da, u slučaju sanacije, troškove snose akcionari banke, zatim vlasnici instrumenata kapitala banke (subordinisani dug i hibridni instrumenti kapitala i u krajnjem određene kategorije povjerilaca banke bez tereta po budžet, odnosno poreske obveznike.
