Centralna banka poziva preduzeća i preduzetnike koji imaju problema sa vraćanjem kredita da iskoriste pogodnosti izmjena zakona koji je stupio na snagu 22. juna ove godine i iniciraju restrukturiranje i višestruko olakšaju poslovanje i o tome obavijeste CBCG na e-mail adresu [email protected].
“Pozivamo i dužnike kojima su banke uputile inicijativu za restrukturiranje dugova da se odazovu i sa bankom razmotre tu mogućnosti. Tim prije što izmijenjeni Zakon o sporazumnom restrukturiranju finansijskih dugova (ZOSFR) kod banaka i MFI važi samo do 2. maja naredne godine”, kazao je u intervjuu Pobjedi direktor sektora za kontrolu bankarskog sistema u Centralnoj banci Darko Bulatović. Centralna banka je, dodaje Bulatović, na veb-stranici www.cbcg.me objavila instrukcije dužnicima za dostavu informacija o pokrenutim inicijativama za restrukturiranje po ZOSFR.
POBJEDA: Kakvi su efekti nakon izmjena zakona, budući da CBCG nije bila zadovoljna rezultatom restrukturiranja prije toga?
BULATOVIĆ: Nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna zakona, odnosno juna ove godine banke su dostavile Centralnoj banci podatke koji su ukazivali da potencijal kredita podobnih za restrukturiranje iznosi više desetina miliona eura. Od kraja juna, po ovom izmijenjenom zakonu je ugovoreno restrukturiranje blizu šest miliona eura kredita. Najavljeno je restrukturiranje još blizu pet miliona čija realizacija se očekuje tokom narednih nedjelja. CBCG je do sada održala nekoliko koordinacionih sastanaka sa bankama i privrednim udruženjima i kontinuirano radi na promovisanju zakona. Prije svega, CBCG prati realizaciju inicijativa dužnika za pokretanje postupaka restrukturiranja kroz pojačani nadzor nad sprovođenjem obaveza banaka u ovom domenu. CBCG namjerava da posegne za instrumentom uvećanja rezervacija u slučaju da se za tim ukaže opravdana potreba.
POBJEDA: Kojije bio cilj usvajanja inicijalnog zakona i kasnije izmjena?
BULATOVIĆ: Restrukturiranje kredita predstavlja jedan od modela za smanjenje nivoa tzv. nekvalitetnih ili loših zajmova, koji negativno utiču na rast kredita banka, kao jednog od osnovnih generatora ekonomskog rasta u Crnoj Gori. Kako bi dodatno pospješili restrukturiranje kredita kod banaka i MFI, usvojene su početkom juna ove godine izmjene i dopune ZOSFR. Inicijalni ZOSFR usvojen je početkom maja 2015, radi pospješivanja restrukturiranja kredita, a naročito onih koje su dužnici imali prema većem broju banaka. Nažalost, tokom dvogodišnje primjene ovog zakona nije bilo značajnijeg smanjenje nivoa loših zajmova (nonperforming loans, NPL). Međutim, uticaj na smanjenje NPL izvršila je izmjena Odluke o minimalnim standardima upravljanja kreditnim rizikom u bankama, kreirana u okviru tzv. Podgoričkog pristupa.
POBJEDA: Koje je podsticaje definisala CBCG da bi proces restrukturiranja zaživio?
BULATOVIĆ: Radi pospješivanja daljeg smanjenja nivoa NPL-loših kredita, usvojene su izmjene i dopune ZOSFR koje je pripremila CBCG. One su obezbijedile pojednostavljenje procedura za primjenu ovog zakona i ukinule izvjesna rješenja koja su predstavljala demotivišući faktor za banke prilikom ulaska u proces restrukturiranja shodno inicijalnom ZOSFR. Omogućeno je da se restrukturiranje, između dužnika i banke, vrši shodno njenim internim procedurama umjesto uz uključivanje Centra za posredovanje. Ovim se takođe skraćuje vrijeme restrukturiranja, uz mogućnost korištenja podsticaja koje obezbjeđuje ZOSFR. Podsticaji iz ovog zakona mogu se koristiti više puta za isti kredit, a ne samo prilikom prvog restrukturiranja. Proširene su klase kredita preduzeća i preduzetnika podobnih za restrukturiranje -sa ranijih “B i “C, i na “D klasu, odnosno kod kojih otplata kasni duže od 270, ali kraće od 365 dana. Pored toga, izmjene zakona donijele su i niz podsticaja i za ostale njihove povjerioce, kao npr. dobavljače.
Za banke podsticaji za restrukturiranje kredita su fokusirani na njihovu reklasfikaciju, što poboljšava koeficijent solventnosti banke, smanjuje nivo rezervacija za kredite i pospješuje kreditni rast.
POBJEDA: Da lije moguća kombinacija restrukturiranja i reprogram poreskog duga?
BULATOVIĆ: Pozicija dužnika je izmjenom zakona poboljšana time što prilikom restrukturiranja mogu da reprogramiraju poreski dug veći od 100.000 eura na maksimalno 72, ali ne manje od 36 mjesečnih rata, a prethodno je bilo na 12. Time je omogućeno ne samo olakšavanje tereta otplate bankarskih kredita, već i prolongiranje otplate poreskih dugova, na rokove koji su duži od onog koji omogućava Zakon o reprogramu poreskih potraživanja (60 mjeseci nezavisno od iznosa duga). Kao i po ovom zakonu, bankarski i dužnici kod MFI čiji su poreski dugovi manji od 100.000 eura mogu restrukturirati kredite i prolongirati otplatu poreskih dugova na maksimalno 60, ali ne manje od 24 rate. S obzirom na ove mogućnosti, očekujemo da će dužnici po bankarskim kreditima, pravna lica i preduzetnici, koji do sada nijesu izvršili reprogram poreskog duga shodno Zakonu o reprogramu poreskih potraživanja, inicirati retrukturiranje kredita i iskoristiti višestruke pogodnosti iz ZOSFR. Bankarski i dužnici MFI bi trebalo da iskoriste ove mogućnosti što prije jer rok primjene ovog zakona ističe za nepunih osam mjeseci.
Kaznene mjere za banke
POBJEDA: Koje su moguće kazne za banke koje odbiju restrukturiranje?
BULATOVIĆ: Da bi podržala primjenu zakona, CBCG je uvojila izmjenu podzakonske regulative kojom su uvedene kaznene mjere za banke koje odbiju da iskoriste raspoložive mogućnosti za restrukturiranje dugova iniciranih od dužnika pravnih lica i preduzetnika, čiji su krediti klasifikovani u kategorije “C ili “D. To podrazumijeva povećanje iznosa izdvojenih rezervacija za potencijalne gubitke za takve kredite, za minimalno 10, 15, odnosno 20 odsto. Pored toga, izmjenom ove odluke je propisana i mogućnost oslobađanja dijela kolaterala datog za kredit od tereta hipoteke, fiducije ili zaloge, što omogućava korištenje oslobođene aktive (nekretnina i slično) za novi kredit. Ovo oslobađanje dijela kolaterala važi i za kredite pravnih lica i preduzetnika.
Loši krediti smanjeni za 161,6 miliona
POBJEDA: Koliko su smanjeni loši krediti od usvajanja inicijalnog zakona o restrukturiranju do danas?
BULATIVIĆ: Od usvajanja inicijalnog ZOSFR nivo loših kredita značajno je smanjen, za 161,5 milion eura sa 371,1, koliko su iznosili 30. juna 2015. na 209,6 miliona na kraju juna 2017. To je 43,5 odsto. Tome je doprinijela i izmjena odluke, kojom su banke obavezane da razviju sveobuhvatne strategije za smanjenje NPL za period od tri godine, i da u vezi sa tim utvrde godišnje operativne ciljeve. Kod onih crnogorskih banaka koje su imale najveći udio NPL na nivou bankarskog sistema, a čije majke banke imaju sjedište u zemljama članicama EU, značajan uticaj na smanjenje nivoa NPL izvršila je i izmjena regulative Evropske centralne banke (ECB), koja propisuje obaveze čišćenja bilansa banaka od NPL. Međutim, udio NPL u ukupnim kreditima još uvijek je relativno visok u odnosu na onaj iz perioda prije izbijanja globalne ekonomske i finansijske krize (7,82%, bez kamata i vremenskih razgraničenja, na 31.08.2017, nasuprot 3,2% na 31.12.2007). Iz tog razloga, u onim oblastima koje su u njenoj nadležnosti, CBCG nastavlja da radi na unapređenju uslova za dalje smanjenje nivoa NPL.
Izvor: Pobjeda
