Centralna banka (CBCG) uvešće privremene prinudne mjere kojima će ograničiti kamatne stope zato što banke nijesu poštovale preporuku da to same urade, zvanično je potvrđeno “Vijestima” u vrhovnoj monetarnoj instituciji. Nisu precizirali kada će to uraditi.
Skupština je ljetos odustala od usvajanja izmjena Zakona o obligacionim odnosima, kojima je SNP predlagao da se ograniče kamatne stope jer je CBCG u mišljenju navela da je preporučila bankama da to urade do kraja septembra.
Iz CBCG je tada najavljeno da će uraditi analizu koja će pokazati na koji način treba ograničiti kamate. Nije precizirano kad će analiza biti gotova, pošto nemaju podatke za treći kvartal (jul-septembar) jer su banke, shodno zakonu, tek počele da ih dostavljaju.
Iz CBCG, na čijem čelu je Milojica Dakić, ocijenili su u odgovorima “Vijestima” da su kamate na kredite i dalje prijetnja finansijskoj stabilnosti države, te da u tome nalaze pravni osnov za ograničenje kako bi zaštitili ustavnu obavezu da su odgovorni za finansijsku stabilnost. Prema posljednjim avgustovskim podacima CBCG, najveća prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa banaka za kredite privredi bila je 12,26 odsto za kupovinu robe široke potrošnje, a kod mikrofinasijskih institucija je bila 27,5 odsto (za kupovinu stana i adaptaciju). Ista kamata za građane je bila 15,88 odsto i to za namjenske kredite, a kod MFI 29,04 odsto za kupovinu zemljišta.
“Iako smo u prethodnom periodu ukazivali bankama da smanje kamate, prije svega, zbog njihovog negativnog uticaja po stabilnost finansijskog sistema, sa žaljenjem konstatujemo da to nije urađeno. Može se pretpostaviti da banke nijesu imale senzitivnosti kako bi razumjele poruku koji im šaljemo, već su iskoristile mogućnost da ne postupe po preporukama koje u formalno-pravnom smislu nemaju imperativan karakter. Time nijesu ostavile izbor, osim da reagujemo prinudnim mjerama”, objasnili su iz CBCG.
Iz CBCG su poručili da bankari treba konačno da razumiju da se mjerama za ograničenje kamata i njima pomaže zato što će u nedalekom roku imati negativne posljedice ako nastave da vode restriktivnu kreditnu politiku.
„Ako u našem sistemu imate oko 400 miliona stalno slobodnog novca, a ne dajete kredite, to vodi banke ka samouništenju. Može se postaviti i pitanje njihovog daljeg postojanja i održivosti“, upozorili su u CBCG.
Podsjetili su da visoke kamate preko rasta nekvalitetnih kredita utiču na finasijsku stabilnost, što su ukazali u preporukama Vladi za prošlu godinu, uz predlog da se izmijeni Zakon o obiligacionim odnosima, a što nije urađeno. I zbog toga su odlučili da donosu privremene mjere.
Iz CBCG su dodali da ograničenje nije novina i da postoji u brojnim zemljama EU, SAD i u pojedinim zemljama regiona (Hrvatska i Makedonija).
„U 14 zemalja EU postoji gornja granica za ugovorene kamatne stope na kredite. Njihovo ograničenje na potrošačke kredite je u Portugaliji dovelo do rasta potrošačkih kredita u ukupnoj sumi odobrenih kredita za uporedne periode.To je suprotno tvrdnjama pojedinih predstavnika banaka kod nas da će ograničenje kamatnih stopa na kredite smanjiti kreditnu aktivnost“, objasnili su u CBCG.
Zahtjev Vladi za 2015: Prioritet mora biti rast ekonomije
Savjet CBCG je ocijenio da glavni prioritet Vlade u narednoj godini u vođenju ekonomske politike treba da bude na strukturnim reformama koje će promovisati rast, razvoj i kreirati stabilnost. To je nužno zbog toga što su u uslovima eurizovane i male ekonomije, kao što je crnogorska, instrumenti za prilagođavanje i raspoloživa sredstva u velikoj mjeri ograničeni. Savjet je juče usvojio preporuke Vladi za 2015.
Izvršnoj vlasti je preporučeno da naredne godine nastavi sa fiskalnom konsolidacijom, promjenom modela razvoja, unapređenja konkurentnosti privrede i dinamiziranju pregovora sa EU. Uz to, da nastavi sa privatizacijom, donošenjem sistemskih zakona u skladu sa najboljom međunarodnom praksom, nastavi proces deregulacije, otklanjanja biznis barijera.
Savjet je konstatovao da se u ovoj godini očekuje stopa rasta BDP-a od oko 2,5 odsto, što ukazuje da je Crna Gora izašla iz recesije u kojoj je bila u 2012. godini, ali da je i rast i dalje usporen i da bi ga trebalo u narednom periodu dinam izirati .
Ocijenjeno je da je finansijski sistem stabilan, da rastuća nelikvidnost realnog sektora i dalje predstavlja ključnu ranjivost ekonomije i da je stanje u bankarskom sektoru stabilno.
