Grčka kriza, odnosno odsustvo dogovora Grčke sa kreditorima i EU otvorila je brojna pitanja, od toga kako će se kriza odraziti na Grčku, Eurozonu, EU, kao i na treće zemlje.
Kada su u pitanju procjene uticaja Grčke krize na EU, većina prognoza ukazuje da neće biti većih dugoročnih negativnih posljedica po EU kao cijelin, već se više očekuju kratoročne negativne posljedice po EU. Ipak, ova nestabilnost će sigurno imati određene posljedice u vidu smanjenog interesovanja investitora za EU, a moguće je i određeno slabljenje eura, zbog neizvjesnosti oko statusa Grčke u Eurozoni, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore.
“Međutim, samo slabljenje valute ne mora da bude apriori negativno po zemlje članice, jer ono povećava konkurentnost izvoznika. Pojedine zemlje koje su izloženije prema Grčkoj, prije svega one u kojima su filijale grčkih banaka važan dio njihovih finansijskih sistema i tržišta, mogu se suočiti i sa većim negativnim uticajem.
Takođe, treba očekivati i nestabilnosti i kolebanja na evropskim berzama u narednom periodu, kao i smanjeni interes stranih investitora za kupovinu evropskih HOV. Međutim, sa druge strane, posljednjih dana je došlo do rasta cijena njemačkih HOV, jer su one procijenjene kao sigurne od strane finansijskih tržišta.
Kada je u pitanju Grčka, izvjesno je da će, kakav god bio rezultat referenduma, posljedice biti velike, počevši od produbljavanje recesije, fiskalne nestabilnosti, pada nivoa životnog standarda, bjekstva investitora i kapitala, smanjenja broja turista, kao i finansijske nestabilnosti. Naročito su ugrožene banke, koje zbog masovnog odliva depozita nijesu ni otvorene u ponedjeljak 29. juna (očekuje se da neće biti otvorene do referenduma), nakon odluke ECB-a da do daljnjeg zamrzne progam pomoći grčkim bankama, koje su veliki odliv depozita iz prethodnog perioda pokrivale kreditima ECB. Takođe, najavljeno je i zatvaranje grčke berze”, kazali su iz CBCG.
Iz Centralne banke su saopštili da su brojni zvaničnici i mediji naveli da će odsustvo dogovora sa kreditorima značiti i izlazak Grčke iz Eurozone ali da ovo pitanje nije nimalo jednostavno, jer, kako su kazali, izlazak zemlje iz Eurozone uopšte nije pravno regulisan.
“Jedino što je regulisano je član 50 Evropskog ugovora u kojem piše da “svaka država članica može da odluči da napusti EU”. Izlazak iz Eurozone bi nastupio automatski ako bi Grčka napustila EU. Ipak, jednostrani izlazak iz Unije stupa na snagu tek dvije godine nakon donošenja te odluke. Malo je vjerovatno da bi Grčka dobrovoljno napustila Eurozonu, jer bi to još više produbilo njenu krizu. Evenutalno uvođenje drahme bi vodilo njenoj značajnoj devalvaciji u odnosu na euro, što bi dodatno smanjilo realne plate i penzije. Takođe, dugovi (spoljni) Grčke bi ostali u eurima, a prihodi bi bili u drahmama, što bi još više otežalo svaku buduću otplatu dugova. Ipak, ne treba isključiti ni scenario, da ukoliko na referendumu ne bude prihvaćen predlog međunarodnih kreditora, kao posljedica dođe do masovnog odliva depozita iz banaka i bjekstva kapitala iz zemlje, te da Grčka zbog nedovoljne količine novca u opticaju bude prinuđena da se sama obrati zemljama članicama Eurozone za izlazak iz iste.
Svakako najbolji scenario bi bio da Grci na referendumu prihvate predlog međunarodnih kreditora, jer će šteta po Grčku, a i ostale zemlje biti svakako manja. To bi značilo priliv sredstava za otplatu dugova, reaktiviranje kreditnih linija ECB prema grčkim bankama i smanjenje neizvjesnosti na međunarodnim finansijskim tržištima. Ankete koje su objavljene ukazuju da je u ovom trenutku većina Grka za prihvatanje predloga međunarodnih kreditora u odnosu na protivnike, uz veliki broj još uvijek neopredijeljenih. Stoga ove ankete treba uzeti sa određenom rezervom, jer će rezultat biti neizvjestan do samog završetka referenduma.
Na kraju postavlja se pitanje uticaja grčke krize na Crnu Goru. I domaće i međunarodne analize ukazuju da će Crna Gora biti u grupi zemalja koja neće značajnije osjetiti posljedice grčke krize. Procjene ukazuju da direktnog efekta gotovo da neće ni biti, jer crnogorski bankarski sistem nije povezan sa grčkim, izvoz Crne Gore u Grčku je zanemarljiv (prošle godine je iznosio svega 295.000 eura, što je manje od jednog promila ukupnog izvoza), kao i grčke strane direktne investicije u Crnu Goru (prošle godine su iznosile 234.000 evra, što je takođe manje od jednog promila neto priliva SDI).
Ipak, ne mogu se isključiti indirektni efekti. Negativni indirektni efekti se mogu manifestovati kroz negativan uticaj grčke krize na neke od naših partnera (zemlje EU i regiona) koje su u većoj mjeri povezane sa Grčkom, odnosno njihovo prelivanje kroz eksterne odnose sa ovim zemljama. Pozitivni indirektni efekti su mogući, jer će vjerovatno jedan broj turista zbog nestabilnosti odustati od putovanja u Grčku, čime se otvara mogućnost za privlačenje više turista u Crnu Goru”, smatraju iz Centralne banke.
