Direktnih uticaja grčke krize na Crnu Goru za sada nema, s obzirom da je crnogorska privreda neznatno povezana sa grčkom, istaknuto je na sjednici Savjeta Centralne banke Crne Gore održao kojom je predsjedavao guverner Milojica Dakić.Savjet je usvojio informaciju “Aktuelna dešavanja na međunarodnom finansijskom tržištu i uticaj na Crnu Goru”, kojom je obuhvaćena hronologija dužničke krize u Grčkoj i preduzetih mjera na njenom saniranju, uz sagledavanje potencijalnog uticaja grčke krize na kurs eura, na kretanja na međunarodnim berzama i na uslove pod kojima se plasiraju međunarodne rezerve.
“Ocijenjeno je da je, usled naglašene kompleksnosti grčke dužničke krize, njeno rješavanje još uvijek predmet dugotrajnih i teških pregovora u okviru Eurozone EU. Analiza je pokazala da je situacija u Grčkoj imala uticaja na međunarodno finansijsko tržište, ali da je taj uticaj bio manji od onog što bi se očekivalo na osnovu potencijalnih efekata koje bi izlazak Grčke iz Eurozone mogao da ima”, kazali su u CBCG.
Što se tiče uticaja grčke krize na Crnu Goru, ističu da direktnih uticaja za sada nema, s obzirom da je crnogorska privreda neznatno povezana sa grčkom.
“Bankarski sistem Crne Gore nije povezan sa Grčkim, učešće crnogorskog izvoza u grčku iznosi oko jedan promil ukupnog izvoza, prethodne godine neto SDI iz Grčke su predstavljale pola promila ukupnog neto priliva SDI, a učešće grčkih turista je zanemarljivo”, kazali su u CBCG.
Savjet je usvojio Izvještaj guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke Crne Gore za maj 2015. godine, u kome je konstatovano da su aktivnosti Centralne banke u ovom periodu realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada Centralne banke u 2015. godini.
“Savjet je analizirao i ocijenio uticaj potencijalnih rizika na stanje finansijske stabilnosti i zaključio da je finansijski sistem stabilan, a nivo sistemskog rizika umjeren”, kazali su u CBCG.
Savjet je usvojio Izvještaj o mogućim efektima ograničenja kamatnih stopa i utvrdio radnu verziju Nacrta zakona o najvišim dozvoljenim kamatnim stopama.
“Radnom verzijom nacrta Zakona se propisuje zatezna kamata koju plaća dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane obaveze i najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope po ugovorima o kreditu, ugovorima o finansijskom lizingu i ugovorima o zajmu novčanih sredstava”, kazali su u CBCG.
U dijelu koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu, predlaže se izmjena postojećeg zakonskog rješenja radi njegovog usklađivanja sa Direktivom 2011/7/EU o sprječavanju kašnjenja u plaćanju u trgovinskim transakcijama.
“Nacrtom Zakona je predložena da najviša dozvoljena godišnja zakonska ugovorena kamatna stopa za banke bude prosječna efektivna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene kredite, u šestomjesečnom period, uvećana za 33 odsto. Ukoliko je na ovoj način utvrdjena kamatna stopa niža od 12 odsto, primjenjuje se stopa od 12 odsto. Za MFI je predložena najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa za banke uvećana za 50 odsto. Za davaoce finansijskog lizinga i davaoce potrošačkih kredita, najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa je prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite banaka. Najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa za dugove po kreditinim karticama i prekoračenja na računu iznosi 15 odsto”, objašnjavaju u CBCG
Naglašavaju da je cilj predloženog zakonskog rješenja da se eliminiše ugovaranje ekstremno visokih kamatnih stopa koje nemaju tržišno opravdanje i koje slabe finansijske sposobnosti dužnika, negativno utiču na finansijsku stabilnost, a povjeriocima omogućavaju ostvarivanje imovinske koristi iznad prihvatljivog nivoa cijene novca.
“Široku primjenu ovog instituta u praksi potvrđuju i podaci iz istraživanja Svjetske banke iz oktobra 2014. godine, koji pokazuju da 76 zemalja u svijetu ograničavaju nivo kamatnih stopa. Takođe, od 28 zemalja članica EU, više od polovine (15 zemalja) koristi sistem ograničenja kamatnih stopa, bilo kroz primjenu relativnih (Belgija, Estonija, Francuska, Njemačka, Italija, Holandija, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španija i Hrvatska) ili apsolutnih limita ograničenja kamatnih stopa (Irska, Grčka i Malta). Primjena novog Zakona zasnivaće se na principu obaveznosti i kaznenim odredbama u slučaju nepoštovanja propisa”, kazali su u CBCG.
