Centralna banka Crne Gore na nedjeljnom nivou prikuplja podatke o strukturi i nivou depozita nerezidenata, i to na osnovu odluke Vlade Crne Gore o restriktivnim mjerama uvedenim zbog sukoba u Ukrajini, rečeno je portalu Bankar.me iz vrhovne monetarne institucije.

Kako su precizirali, kontrola se odnosi kako na poslovanje, tako i na usklađenosti finansijskih institucija sa odlukama Vlade.

„Eskalacijom situacije u Ukrajini, CBCG pribavila je dodatne informacije o svim vrstama bilansnih i vanbilansnih izloženosti, kao i izvora sredstava svih banka, prema i od lica iz zemalja zahvaćenih sukobom“, precizira se u odgovoru.

Iz CBCG podsjećaju da njihova kontrola poslovanja banaka podrazumijeva posredne i neposredne procedure, te da je ne mali broj izvještaja koje im banke dostavljaju različitom dinamikom – od dnevne do kvartalne, polugodišnje i godišnje osnove.

„Pored ad hoc izvještaja, ove kontrole predstavljaju odgovarajuću osnovu za blagovremenu idenfikaciju problema u poslovanju, utvrđivanje rizičnog profila i preduzimanje adekvatnih mjera prema bankama“, dodaju iz CBCG.

Cilj kontrole i prikupljanja ovih informacija je „sagledavanja potencijalno negativnog uticaja na poslovanje svih banaka u Crnoj Gori“, zbog čega su pomenuti nedjeljni izvještaji iz svih banaka i drugih pružalaca finansijskih usluga postali obaveza.

Uz to, kako su naveli, predstavnici CBCG učestvuju u radu Vladine Komisije kako bi se restriktivne mjere što efikasnije sprovodile.

Ruski državljani i Zapad banka

Prema njihovim podacima, niti jedna banka u Crnoj Gori nije imala veći priliv sredstava iz Bjelorusije i Rusije – zemalja za čije građane i firme važe pooštrene kontrole poslovanja i transfera novca. Kako su naveli, od početka rata u Ukrajini prate stabilnost depozita u određenim bankama, ali i bankarskog sistema u cjelini.

„Posebna pažnja se posvećuje depozitima nerezidentnih lica koji dolaze iz Ruske Federacije. Prema posljednjim raspoloživim podacima, ukupni depoziti nerezidentnih lica iz ove zemlje na nivou sistema, bez sredstava na escrow računima, počev od 24. februara 2022. godine i eskalacije situacije u Ukrajini, ostvarili su povećanje od 2,6 odsto. Ni kod jedne banke pojedinačno nijesu primijećene značajnije oscilacije koje bi se mogle smatrati neuobičajnim“, ističu iz CBCG.

Fokus je, između ostalog, bio i na segmentima rada Zapad banke, s obzirom na to da su akcionarska struktura i dio poslovnih transakcija banke tijesno vezani s Ukrajinom. Naime, ova banka je do početka sukoba u Ukrajini radila sa pravnim subjektima čije je sjedište u Ukrajini, pa iz CBCG navode kako je bilo očekivano da će sve to uticati na njihovu poslovnu dinamiku. Kao što su i očekivali, smanjen je obim transakcija sa Ukrajinom, ali nisu u potpunosti obustavljene.

„Narodna banka Ukrajine je obavijestila sve centralne banke – uključujući i CBCG – da međunarodni platni promet funkcioniše i da se plaćanja ka Ukrajini odvijaju. Imajući u vidu uvedena ograničenja u raspolaganju sredstvima, CBCG je naložila svim bankama da iz izračuna likvidne aktive isključe sva sredstva koja se nalaze u Ukrajini. Uz to, iz izračuna koeficijenta likvidne pokrivenosti (LCR) uključena su sredstva koja se nalaze u Ukrajini, osim ako se koriste za potrebe likvidnosti u toj zemlji“, dodaju iz centralne finansijske institucije.

Dakle, Zapad banka nastavila je s radom i transakcijama s Ukrajinom „u mjeri koju procijenjuje adekvatnom“. Iz CBCG posjećaju i na činjenicu da pomenuta banka ne posluje isključivo sa licima iz Ukrajine, te da su „u redovnom režimu poslovanja i ispunjava sve zakonom propisane obaveze“. Ipak, obazrivosti nikad dosta.

„CBCG na dnevnom nivou prati kretanja sredstava i depozita kod banaka, odnosno njihovu likvidnost. Ukoliko se utvrde nepravilnosti u radu Zapad banke ili bilo koje druge, postupićemo prema zakonu kako bi se očuvala stabilnost bankarskog sektora“, potcrtavaju iz CBCG.

Početkom ove godine, uz istek moratorijuma na otplatu kredita koji su bili uvedeni zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa, i procedure CBCG su u jednom dijelu izmijenjene. Tokom 2021. godine CBCG je nastavila reformu regulatornog okvira kako bi on bio dodatno harmonizovan sa pravnom tekovinom EU, a na red su došli i savremeni prudencijalni supervizorski standardi – što predstavlja jednu od obaveza Crne Gore tokom pristupanja Evropskoj uniji.

Kako je rečeno portalu Bankar.me, nova zakonska i podzakonska regulativa stupila je na snagu upravo 1. januara 2022. Njima su kontrole prilagođene novoj regulativi usklađenoj sa standardima koje propisuje Basel III, odnosno s trećim Bazelskim sporazumom koji podrazumijeva međunarodne standarde za adekvatnost kapitala banaka, testiranje otpornosti na stres i zahtjeve za likvidnost.

„Inovativnosti u bankarskom poslovanju, posebno kada je riječ o digitalizaciji, zahtijevaju konstantni razvoj i unapređenje procedura, kako bi se kontrolama banaka ostvario supervizorski cilj“, dodaju iz CBCG.

Inflacija će i dalje rasti

Nakon što je inflacija u Crnoj Gori prema podacima Zavoda za statistiku – Monstata u krajem maja dostigla 11,7 odsto, a da je CBCG objavila prognozu prema kojoj će se ona zaustaviti oko 12 odsto, postavlja se pitanje: da li nam turistička sezona i rast ekonomije koji ona podstiče, može pomoći barem u usporavanju inflacije?

Iz vrhovne monetarne institucije ukazuju da je tekuća inflacija u našoj zemlji većim dijelom rezultat „prelivanja“ cijena sa međunarodnih tržišta kao posljedice monetarnog preobilja koje je kreirano u godinama borbe protiv globalne finansijske krize, pa zatim pandemije, uticaja rasta cijena hrane i energenata zbog situacije u Ukrajini, te prekinutih lanaca snadbijevanja takođe iz vremena pandemije.

„Manji uticaj na tekući rast cijena imaju domaći faktori i domaća neravnoteža. Zato je realno je očekivanje da će faktori koji utiču na rast cijena djelovati još neko vrijeme i u narednom periodu. U Crnoj Gori nije naglašen uticaj, odnosno veza između prihoda od turizma i cijena na malo, te stoga ne očekujemo značajniji uticaj ovog faktora na kretanje cijena“, dodaju iz CBCG.

I pored najavljenih rebalansa budžeta, od kojih će prvi biti već sljedećeg mjeseca, CBCG još nije mijenjala prognoze rasta crnogorska privreda i to (najvjerovatnije) neće činiti prije oktobra. Prema njihovoj aktulenoj prognozi, scenario višeg rasta ekonomije projektuje pozitivnu stopu od 4,6 odsto u 2022. godini. Ona odražava oporavak turističkog prometa i jak fiskalni stimulans koji podstiče privatnu potrošnju.

Drugi scenario odnosi se na nižu stopu rasta, koja je projektovana na 3,2 odsto.

„On uključuje produžetak neizvjesnosti po pitanju situacije u Ukrajini, dalje inflatorne pritiske koji će se negativno odraziti na privatnu i javnu potrošnju, kao i sektor turizma koji je tradicionalno nosilac rasta ekonomije. Takođe, niža stopa rasta BDP-a, uzima u obzir i višu stopu nezaposlenosti, niži rast berzanskog indeksa i veći rast cijena nekretnina u odnosu na scenario višeg rasta. Treba naglasiti i da izraženi inflatorni pritisci, te povećana neizvjesnost u pogledu situacije u Ukrajini, mogu dodatno uticati na kompleksnost prognoziranja izgleda rasta u tekućoj godini“, zaključuju iz CBCG.

Bankar.me