U Ministarstvu turizma i održivog razvoja zadovoljni su sprovođenjem zakona o legalizaciji bespravnih objekata, imajući u vidu da je podnesena 51 hiljada zahtjeva, a da ima 60 hiljada nelegalnih priključaka za struju. Do sada je, kako je Pobjedi kazao generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čanović, obračunato 650 hiljada eura za komunalije, a naplaćeno skoro pola miliona.
“Obrađeno je 30 hiljada zahtjeva. U Nikšiću su donijeta 172 rješenja o legalizaciji, u Bijelom Polju 69, u Danilovgradu 37, u Tivtu i Rožajama po 23. Obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje i u budžete opština se slilo pola miliona eura, dok je obračunati iznos veći za 150.000 eura”, precizirao je Čanović i objasnio da je razlika nastala jer se naknada za komunalno opremanje može da se plaća jednokratno ili u ratama na 10 ili 20 godina.
Naplaćena suma ukazuje da je u najvećem broju donijetih rješenja naknada isplaćena jednokratno.
Čanović kaže da su očekivali uska grla, ali da se ne može govoriti o zaustavljanju procesa legalizacije.
“Izrade geodetskih elaborata, a posebno njihove ovjere u katastru, što prethodi postupku legalizacije, zbog nedostatka administrativnih kapaciteta u opštinama teku očekivanom dinamikom”, istakao je Čanović.
On je naglasio da je obrada zahtjeva za legalizaciju obuhvata provjeru više činjenica.
“Zbog nepoznavanja propisanih uslova za legalizaciju u javnosti su proceduru kritikovali kao sporu, a pojedini mediji su tvrdili da je stala. Međutim, formulisanjem procedure vodili bezbjednost i sigurnost građana koji u tim objektima žive ili borave, pravna sigurnost imovine i uvećanje njene vrijednosti. A to se može postići samo cjelovitom procedurom koja rezultira rješavanjem imovinsko pravnih odnosa, provjerom stabilnosti objekata i njihovim uvođenjem u sistem planiranja prostora u skladu sa pravilima struke”, naveo je Čanović.
Objasnio je da se rješenje o legalizaciji može donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim parametrima važećeg planskog dokumenta, ili se postupak prekida do donošenja plana generalne regulacije.
“Postupak je prekinut u 1.962 predmeta zbog neusklađenosti sa planovima, a u 207 predmeta zbog rješavanja imovinskopravnih odnosa. Nakon donošenja planske dokumentacije postupci će se nastaviti utvrđivanjem da li ti objekti ispunjavaju urbanističke parametre i da li se nalaze na orto foto snimku”, rekao je Čanović.
Čanović kaže da ne stoje tvrdnje pojedinih medija da su građani dovedeni u zabludu pozivanjem na legalizaciju, iako planska dokumentacija ne postoji.
“Omogućeno je da se bespravno izgrađeni objekti legalizuju u zakonom propisanoj proceduri, koja rezultira pravnom sigurnošću i povećanjem vrijednosti imovine, te ne može biti riječi o zabludi”, ističe Čanović.
Objašnjava da je propisani postupak legalizacije složen proces koji podrazumijeva rješavanje niza pitanja: usklađenost objekta sa parametrima planskog dokumenta, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na objektu i zemljištu, provjeru statičke i seizmičke stabilnosti, odnosno potvrdu da je objekat siguran i podoban za upotrebu i dr.
“Neispunjenost bilo kojeg od tih uslova rezultira odbijanjem zahtjeva za legalizaciju”kazao je on.
Čanović dodaje da propisanu proceduru ne može da “obesmisli” činjenica da su pojedini planski dokumenti prestali da važe, odnosno da na pojedinim prostorima nikada nijesu donešeni.
“To uzrokuje odlaganje odlučivanja po pojedinim zahtjevima. Planski dokumenti su akti temporalnog karaktera, koji važe za određeni period, pa je prestao da važi značajan broj, posebno na nivou Glavnog grada”, naglasio je Čanović.
Prema njegovim riječima opštine treba da stvore planske uslove za legalizaciju u takvim slučajevima pokretanjem postupka njihove izrade, a krajnji cilj je podizanje kvaliteta života građana i uređen i opremljen prostor.
” Sredstva od legalizacije će se ulagati u prostore na kojima su izgrađeni bespravni objekti u izgradnju infrastrukture i objekata od javnog interesa, što će rezultirati rastom vrijednosti tih objekata, povećanom konkurentnošću na tržištu nekretnina, što je u krajnjem benefit za njihove vlasnike”, zaključuje Čanović.
