Posljednji podaci Eurostata pokazuju da gotovo svaki treći građanin Evropske unije (32 posto) ne može izdržati neočekivani finansijski trošak, kao što su iznenadna operacija, troškovi sahrane, zamjena veš mašine ili automobila.
Zbog brojnih restriktnivnih mjera koje su preduzete kako bi se spriječilo širenje novog korona virusa širom svijeta, sposobnost nošenja s iznenadnim finansijskim troškom postalo je puno važnije, posebno u slučajevima gubitka izvora prihoda.
Najveći udio ljudi koji ne mogu izdržati iznenadni finansijski trošak osobe koje žive same – 40 posto samaca ne može izdržati iznenadni finansijski trošak.
Veći je postotak kod žena koje žive same (43 posto) nego kod muškaraca (36 posto).
Najteže se s iznenadnm finansijskim troškom nose samohrani roditelji (domaćinstva koja čini jedna osoba i dijete).
Više od polovine (56 posto) ljudi u toj situaciji u EU ne može izdržati iznenadni finansijski trošak.
Najgore u Crnoj Gori
S druge strane, najbolje se s iznenadnim troškom nose ljudi u domaćinstvima koja čine dvije odrasle osobe – “samo” četvrtina (25 posto) ljudi iz ove kategorije ne može izdržati iznenadni finansijski trošak.
U domaćinstvima koja čine dvije odrasle osobe s jednim djetetom 28 posto ljudi se ne može nositi z iznenadnim finansijskim troškom, a u domaćinstvima s dvoje djece 26 posto.
Ako se pogleda prosjek za sve članice Unije, Hrvatska se nalazi na prvom mjestu – više od polovine državljana (52 posto) ne može izdržati iznenadni finansijski trošak.
Iza Hrvatske su Latvija (50 posto), Grčka i Kipar (po 48 posto), Litvanija (47 posto) i Rumunija (44 posto).
Najbolja situacija je na Malti, gdje se samo 15 posto stanovništva ne može nositi s iznanednim finansijskim troškom.
Istraživanjem su obuhvaćene i neke od država regiona koje nisu u EU.
U Crnoj Gori čak 73 posto stanovništva (podaci iz 2017. godine) ne može izdržati iznenadni finansijski trošak, u Sjevernoj Makedoniji 54,2 posto, a u Srbiji 39,8 posto.
Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu obuhvaćeni istraživanjem.
Izvor: Aljazeera Balkans
