Potrebno je kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, kao i u promociju grada kao atraktivne turističke destinacije. Važno je pojednostaviti administrativne procedure za turističke poslenike i osigurati povoljne uslove za poslovanje, uključujući poreske olakšice i subvencije za nove projekte, kazao je u izjavi za Gradski portal, Luka Bulatović, zamjenik predsjednika Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore.

Poslovna zajednica u Podgorici  obilježava Dan nezavisnosti, 18. po redu. U kojoj mjeri su podgorički turistički poslenici zadovoljniji poslovnim ambijentom i uslovima za rad u odnosu na prethodnu godinu?

Podgorički turistički poslenici su izrazili zadovoljstvo poslovnim ambijentom i uslovima za rad u odnosu na prethodnu godinu. Različiti faktori su doprineli ovom pozitivnom trendu, uključujući stabilizaciju ekonomskih uslova, povećanje broja turista i unapređenje infrastrukture.

Ali ono što bi Podgorica trebala da uradi, to je da osmisli zajedno sa privredom, implementaciju- izgradnju novih turističkih projekata: izletišta na lokalitetima brdo Ljubovic, na lokalitetima uz rijeku Moraču i Zetu, da grad napravi olakšice za izgradnju dva ili više kongresnih centara koji bi ubrzali i omogućili izgradnju novih hotela. Crna Gora bi mogla bolje da ispromoviše sve svoje potencijale i proizvode, na lokalitetu oko Skadarskog jezera, Komovima, promocija kulturnih i prirodnih atrakcija i stavljanje tih potencijala u turističke svrhe, tada bi Podgorica dodatno ojačala turističku ponudu grada.

Međutim, iako su generalno zadovoljni, turistički poslenici su istakli nekoliko izazova sa kojima se suočavaju, a to dodatnim ulaganjima u obuku i edukaciju radne snage bi unapredilo njihove vještine i kompetencije.

Takođe, postoji potreba za boljom koordinacijom i saradnjom između privatnog sektora i lokalnih vlasti kako bi se efikasnije rješavali problemi u vezi sa saobraćajem i parkiranjem u turističkim zonama, što bi dodatno poboljšalo iskustvo posjetilaca.

Iako su zabilježeni pozitivni pomaci, turistički poslenici vjeruju da postoji još prostora za unaprjeđenje poslovnog ambijenta.

Poboljšanje infrastrukture, kao što su putevi i javni prevoz, i dalje je prioritet, kao i veća podrška u obliku subvencija i poreskih olakšica za turističke projekte.

Sve ove mjere bi doprinijele stvaranju još povoljnijeg okruženja za rad i poslovanje u turističkom sektoru Podgorice.

Statistički gledano koji vid turizma u Podgorici je po svom obimu najrasprostranjeniji a koji najbrže rastući? Da li su se prihodi od turizma u glavnom gradu povećali i koliko?

Statistički gledano, kulturni turizam je najrasprostranjeniji vid turizma u Podgorici i u neposrednoj blizini oko Podgorice. Ali ti potencijali nijesu stavljeni u funkciju kako bi trebalo iz razloga što ne postoji, prije svega, infrastruktura oko tih objekata, nije dobro iskordinisano sa državnim institucijama kako i na koji način se može njihova ponuda plasirati turistima.

Zatim, grad bi trebao da organizuje, prije svega, za turističke kompanije što više radionica na temu stavljanja u funkciju turizma svog bogatog kulturnog nasleđa, koje treba dobro upakovati i ponuditi.

Brojne manifestacije koje grad nudi treba zajedno sa državom usaglasiti i bolje ispromovisati. Podgorica mora da ima manifestacije bolje osmišljene sa proizvodima hrane i pića.

Na primjer, u Podgorici treba da postoji vinski festival koji traje minimum 7 dana i to na podgoričkim trgovima. Ono što Podgorica može da ponudi kada su u pitanju vina, pozavidjela bi nam i jedna Italija i Francuska, imamo najveći vinograd u jednom komadu.

Zatim otvaranjem novih kraft pivara i ostalim proizvodima od hrane i pića Podgorica može da bude prepoznato mjesto za manifestacije. I one mogu da žive 12 mjeseci.

S druge strane, ekoturizam i avanturistički turizam sa akcentom na održivi razvoj su najbrže rastući segmenti, privlačeći sve veći broj posetilaca koji žele istražiti prirodne lepote i aktivno provesti vreme u prirodi. Ali nažalost, ne samo u Podgorici nego i u Crnoj gori ne postoji volje da se prepoznaju mjesta za takav vid turizma.

Šta to znači?

Grad mora da prepozna zajedno sa državom te lokalitete i da prepozna sadržaje kako bi se razvio ovaj vid turizma. Tu često dolazi do toga da investitori nemaju potrebne informacije šta ih očekuje prilikom valorizacije lokaliteta koje treba da stave u funkciju.

Zato mi nemamo trend rasta u ovom vidu turizma, nego se sve stihijski radi. Na primjer, došli su turisti u Crnu Goru i traže aktivnosti, tek tada se prave planovi kako i šta da im se ponudi.

To nije dobro, jer postoji velika improvizacija, a neki ljudi koji odlučuju neće da priznaju da oni to ne znaju i dolazi veoma često da ne možete ni dobiti ni odgovor. Zato bih poručio i predložio donosiocima odluka da na mjestima gdje se odlučuje dovedu ljude sa znanjem i velikom praksom da bi imali razvijenu ponudu koja bi omogućila turizam 12 mjeseci.

Prihodi od turizma u glavnom gradu su se značajno povećali; preliminarni podaci pokazuju rast od oko 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultat povećanog broja turista i većih broj smještajnih kapaciteta.

Nedostaje li radna snaga u oblasti turizma u Podgorici, te postoji li potreba za angažovanjem radne snage iz inostranstva?

Trenutno postoji određeni manjak radne snage u oblasti turizma u Podgorici, posebno u segmentima koji zahtevaju specifične veštine i znanja, kao što su vođenje tura, menadžeri u agencijama specijalizovanih za MICE turizam (vid turizma posvećen organizovanju sastanaka, podsticaja, konferencija i izložbi), te aktivni turizam.

U hotelijerstvu nedostaje kadra, prije svega, rukovodećeg i to šef recepcije, šef kuhinje, šef hrane i pića ka i pomoćnih radnika u kuhinji, konobara- šankera, higijenicarki i slično. Zbog toga postoji potreba za angažovanjem radne snage iz inostranstva kako bi se popunile ove praznine i osigurao kvalitetan nivo usluge. Privredna komora aktivno radi na identifikaciji i privlačenju kvalifikovane radne snage iz regiona i šire, kako bi se odgovorilo na rastuće potrebe turističkog sektora.

Ono što mi predlažemo jeste da srednjoškolci mogu da rade kroz određeni angažman po završetku škole u turizmu. Da se uvede stalni sezonski radnik kao sto je slično u drugim zemljama u okruženju i da se organizuju razne obuke u prekvalifikaciji zanimanja kako bi ljudi došli brze do posla.

U kojoj mjeri je potrebna podrška i u kom obliku lokalne samouprave i države, te šta namerava privredna komora da učini kako bi poboljšala privredni ambijent?

Podrška lokalne samouprave i države je ključna za dalji razvoj turizma u Podgorici. Potrebno je kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, kao i u promociju grada kao atraktivne turističke destinacije.

Dodatno, važno je pojednostaviti administrativne procedure za turističke poslenike i osigurati povoljne uslove za poslovanje, uključujući poreske olakšice i subvencije za nove projekte. Privredna komora planira da intenzivira saradnju sa lokalnim vlastima i državnim institucijama kako bi se stvorio povoljniji poslovni ambijent.

Takođe, namjeravamo organizovati edukativne programe i radionice za turističke poslenike, kako bi se unapredile njihove vještine i kompetencije, te promovisati međusobnu saradnju i umrežavanje unutar turističke industrije.

Izvor: gradski.me