Budžet za narednu godinu, prema nacrtu budžeta Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS), iznosi 2,46 milijardi eura, potvrdilo je “Danu” više izvora bliskih izvršnoj vlasti. Nacrt budžeta će danas biti razmatran na nadležnim komisijama, a kasnije i na sjednici Vlade na kojoj bi predlog trebalo da bude usvojen. Krajnji rok za slanje predloga budžeta u Skupštinu je ponedjeljak, 15. novembar.
Nacrtom budžeta, koji može da pretrpi određene izmjene na komisijama i Vladi, prije konačnog usvajanja nije predviđeno novo zaduživanje, ali je ostavljen prostor da Vlada može pozajmiti novac u slučaju povoljnih okolnosti na tržištu za potrebe refinansiranja postojećih kredita. To je juče potvrdio i premijer Zdravko Krivokapić.
– I kao što smo rekli, nema novog zaduživanja u smislu novih para, ali ima ako vam se ukaže prilika da dobijete povoljniji kredit da ga zamijenite nekim koji je sada opterećenje, kazao je Krivokapić na jučerašnjoj pres konferenciji.
Prethodnih godina je u budžetu ostavljana opcija da se država može zadužiti do 500 ili 750 miliona eura emitovanjem obveznica, što je stara vladauvijek koristila, a i nova je odmah pozajmila 750 miliona, jer je, kako su rekli, kasa bila prazna kada su došli 4. decembra.
U narednoj godini je za otpl atu starog du ga koji dolazi na naplatu dogodine, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Milojko Spajić, predvidjelo oko 300 miliona eura, što je oko 135 miliona manje nego u ovoj godini.
Budžet za narednu godinu je, kako su nam kazali izvori, razvojni i odraz je reformskog programa “Evropa sad, koji predviđa bolji životni standard, rast minimalne zarade sa 250 na 450 eura, pravednije oporezivanje, ukidanje doprinosa za zdravstvo za zaposlene…
Budžetom je predviđen rast plata za sve zaposlene u prosjeku preko 17 odsto, u zdravstvu za dodatnih 12 procenata, povećanje agrobudžeta, povećanje kapitalnog budžeta za 108 odsto, zatim 117 novih projekata čija je vrijednost oko 549 miliona, veća iz dvajanja za penzije i socijalna davanja zbog usklađivanja primanja…
– Finansiranje reformskog programa “Evropa sad” predviđeno je bez novog zaduživanja, a koji u srednjem i dužem roku donosi još veće efekte za budžet i benefite za građane. Finansiranje planiranih nedostajućih sredstava predviđeno je iz depozita i iz već postojećih kreditnih aranžmana. Ostavlja se samo prostor za zaduživanje jedino ukoliko budu uslovi na tržištu povoljniji da se refinansira neki od nepovoljnih starih kredita kazao je “Danu” jedan od izvora.
Prema nacrtu u 2022. je predviđeno nepogoršavanje deficita budžeta iz 2021. od oko 3,8 odsto i pored sveobuhvatne reforme koja Crnu Goru svrstava među države sa najnižim opterećenjem na zarade, iako je po visini tih dažbina bila lider u regionu i šire. Za devet mjeseci 2021. je deficit smanjen na 1,4 odsto, a predviđen na oko 3,8 odsto za cijelu godinu.
Nacrtom je predviđen veći iznos sredstava za Fond zdravstva i pored ukidanja zdravstvenog osiguranja za građane. Predviđena je i veća naplata prihoda, a izdaci budžeta veći su zbog dodatnog povećanja plata zdravstvu, kapitalnog budžeta, usklađivanja u rastu penzi ja i socijalnih davanja, većeg izdvajanja za odbranuu skladu sa obavezama za NATO kontribuciju.
Izvor: Dan
