Opština Budva neće podleći ultimatumu njemačke kompanije WTE iz Esena i austrijskog koncerna EVN ni po cijenu da aktiviraju državnu garanciju od 29,3 miliona eura, a inostrani partner dobiće samo onoliko novca koliko su uložili u izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještica, a to je 36 miliona eura, koliko je utvrdila konsultantska kuća „Dr duhovnik“. To je preksinoć odlučeno na sastanku vladajuće koalicije.
Garancija, i pored upozorenja WTE/EVN, juče nije aktivirana, što je potvrđeno “Vijestima” u opštinskoj administraciji.
Bivši gradonačelnik i lider budvanskih Demokrata Dragan Krapović kazao je „Vijestima“ da će ta partija, ukoliko budu aktivirane garancije, insistirati na pokretanju međunarodnih sporova u Austriji i Njemačkoj protiv pomenutih kompanija.
„Opština je sa svoje strane uradila apsolutno sve što može kada je rješevanje problema projekta zbrinjavanja otpadnih voda u Budvi. Situacija i problem koji imamo sa WTE/EVN rješavamo već pune dvije godine i tu smo uložili ogromne napore, to je bio i ostao apsolutni prioritet. Ponudili smo sve što smo mogli, izdvojili velika sredstva i sada smo stigli do tačke kada više nije moguće praviti ustupke našim partnerima iz Njemačke i Austrije. Ponudili smo nezavisnu ekspertizu bez mogućnosti prigovora na nalaz, kakav god bio, veliku svotu novca jednokratno, plaćamo kompletne troškove funkcionisanja postrojenja i sistema već mjesecima, dakle povukli smo hrabre poteze i uspjeli da zaštitimo interes građana i privrede, turizma u Crnoj Gori. Sve vrijeme uporedo sa time vodimo i pravnu bitku u više procesa, i rekao bih da smo sada u jako dobroj poziciji, pravno ali i generalno u odnosu na čitav proces. Naše ponude su glatko odbijene, od nas je tražen novac i rečeno nam je da slobodno sprovedemo reviziju svega i da nakon toga platimo ono što nam je nesporno“, naglasio je Krapović.
On vjeruje da je procjena bila da Opština neće imati kapaciteta da takav proces dovede do kraja, ta da će na kraju ipak uzeti onoliko novca koliko je prvobitno dogovoreno.
„Ozbiljnim i odgovornim radom i pristupom smo probali da izbjegnemo zastoj u radu sistema i postrojenja, pad garancije. Takođe, Opštinu smo zaštitili od prinudne naplate i doveli je u dobru pravnu poziciju, strane partnere uvažili do maksimuma u postojećoj situaciji. Što je najbitnije, sproveli smo ozbiljnu reviziju cijelog projekta, identifikovali defekte i poslali jasnu i, čini mi se, poštenu ponudu za otkup cijelog projekta“, naglašava Krapović.
Njegov, a kako je naveo i stav Opštinskog odbora Demokrata, je da bez potpisa završnog Protokola i prihvatanja ponude Opština Budva ne smije uplatiti nijedan cent više, osim troškova održavanja postrojenja kako je već dogovoreno.
„Ukoliko uslijedi pad garancije, napuštanje projekta i postrojenja, uslijediće izuzetno skupa i kompleksna arbitraža, insistiraćemo na tužbama u Austriji i Njemačkoj, upoznavanju javnosti u tim zemljama i šire sa onim što je rađeno u Crnoj Gori, kao i na krivično-pravnom postupku u Crnoj Gori. Tako nešto bi prouzrokovalo cijeli niz teških posljedica po sve uključene u ovaj projekat, pa apelujem da do toga ne dođe. Sve o čemu pričam je i od početka opcija za Opštinu, samo smo sada u mnogo boljoj poziciji nego ranije pravno, finansijski i u svakom drugom smislu. Sada imamo kapaciteta da se nosimo sa ovim problemom, što nije bio slučaj ranije. Tačno znamo šta radimo i nije moguće uzeti više novca nego što je realno uloženo u projekat do sada. Ukoliko dođe do dramatičnih poteza i naplate garancije, šteta koju bi takav odnos i pristup naših partnera mogao da im prouzrokuje je mnogo veća od 29,3 miliona eura, pogotovo ako se zna da uz već plaćenih devet miliona to iznosi oko 38 miliona eura ukupno, a mi približno toliko i nudimo u ponudi koju smo uputili“, kazao je Krapović.
Uzeli bi i kredit, vratili pare Vladi i preuzeli postrojenje?
Kako se moglo čuti na preksinoćnjem sastanku, kao jedan od scenarija, ukoliko bi Njemci aktivirali garanciju, Opština Budva je spremna da se kreditno zaduži i novac vrati Vladi Crne Gore, a time postane i vlasnik postrojenja.
Kredit bi dala neka od međunarodnih finansijskih institucija po mnogo boljim kreditnim uslovima nego što je postojeći, a kamatne stope bi bile mnogo niže, što ne bi opterećivalo budžet. Takođe, radnici su osposobljeni da mogu preuzeti rukovođenje postrojenjem.
(Vijesti)
