U Crnoj Gori raste broj žena preduzetnica. Od 2011. do danas procenat zastupljenosti porastao je sa 9,6 na 25 odsto. Situacija ipak još nije idealna, kažu sagovornici Dnevnika, pa je neophodno nastaviti sa programima podrške.
Nakon 13 godina rada u državnom i privatnom sektoru, Ljubica Kostić-Bukarica odlučila je prije deset godina da se oproba u sopstvenom biznisu. Osnovala je marketinšku agenciju, a saradnike angažuje honorarno, obično deset do 15 ljudi na projektima.
“Nekako je lijepo kad radite za sebe, kad birate saradnike i klijente. Opstajem i dalje na tržištu, uspješno. Jako sam zadovoljna”, kazala je ona.
Da se sve više žena u Crnoj Gori okreće sopstvenom biznisu najslikovitije potvrđuju brojke. Od 2011. pa sve do kraja prošle godine žene su bile vlasnice tek 9,6 odsto preduzeća. I spuštali smo glavu jer je Crna Gora bila posljednja u regionu, a sa zemljama EU nijesmo se mogli ni porediti.
Najnoviji podaci Poreske uprave, međutim, ohrabruju.
“Oko 24 odsto žena preduzetnica i vlasnica mikro i malih srednjih preduzeća je svakako pokazatelj koji govori da ekonomsko osnaživanje žena sa aspekta razvoja ženskog preduzetništva dobija neki novi zamajac i da se stvara povoljnija klima”, istakla je Zvezdana Olujić iz Unije poslodavaca Crne Gore.
Da je tako potvrđuju i iz Vlade. Strategija usvojena 2015. sa istim ciljem daje, kažu, rezultate. Rast sa 9,6 na više od 24 odsto učešća žena u biznisu, nije idealan, ali, ističu, moramo biti zadovoljni.
“Možda ne zvuči tako velika cifra ako znamo da su žene većina stanovništva u Crnoj Gori, ali vjerujte mi da je to značajan napredak i to nas svrstava negdje na sredini ne samo u regionu već i Evropi”, istakla je Ana Šebek iz Ministarstva ekonomije.
Iako je procenat naših preduzetnica utrostručen u odnosu na 2011, barijere i dalje postoje. Od tradicionalnih – da je ženi mjesto u kući, do ograničenog pristupa finansijama, zbog činjenice da žene nijesu u dovoljnoj mjeri vlasnice nekretnina.
Pozitivan primjer je Investiciono-razvojni fond. Sve žene koje rukovode preduzećima ili to žele, mogu da apliciraju za kredit po izuzetno povoljnim uslovima i kamatnoj stopi od nula do tri odsto.
Tu su i tzv. brzi krediti, za postojeće ili buduće preduzetnice.
“To su mali krediti do deset hiljada eura sa rokom otplate do šest godina i mogućnošću grejs perioda do jedne godine i kamatnom stopom od 2,5 odsto, inicijalno, uz dodatne stimulacije koje su moguće u zavisnosti od toga odakle nam žene dolaze, iz nerazvijenih regiona, sjevernog regiona i regiona ispod prosjeka razvieosti, još 0,5 odsto”, kaže Spasoje Vujošević iz IRF-a.
(RTCG)
