Rastom broja preminulih od koronavirusa širom svijeta specijalna obveznica koju je Svjetska banka kreirala prije tri godine i koja je nosila značajan profit investitorima na pragu je isplate.

Kako navodi Financial Times, ta međunarodna finansijska institucija izdala je 2017. dvije tranše pandemijskih obveznica ukupno vrijednih 320 miliona dolara s namjerom angažovanja privatnog kapitala u rješavanju društvenih problema. Obveznice su bile dio plana pomoći zemljama u razvoju suočenima s ozbiljnim epidemijama zaraznih bolesti.

“Nadahnuće” za ovaj plan Svjetska je banka pronašla u epidemiji ebole koja je 2013. i 2014. u zapadnoafričkim državama uzela više od 11.000 života.

Kriterijumi isplate

Međutim, broj žrtava jedan je od kriterijuma za isplatu novčane pomoći. Za investitore riskantnija tranša B zahtijeva da epidemija uzme 20 žrtava izvan države u kojoj se zaraza pojavila. U slučaju koronavirusa, to se već dogodilo. Izvan Kine zabilježeno je 34 žrtava – 12 u Iranu, 8 u Južnoj Koreji, 5 u Italiji i 4 u Japanu.

Tranša B zahtijeva i najmanje 250 žrtava u početnoj državi epidemije, no obveznica još nije isplaćena jer treba proći 12 nedjelja od prvog slučaja zaraze. Taj rok istječe 23. aprila. Visoki rizik nosi i visoku zaradu – obveznica ima kupon od čak 11,1 posto iznad Libora što je u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa koji trenutno vladaju u svijetu pravi “zlatni rudnik”.

Manje riskantna tranša A zahtijeva barem 2500 mrtvih u najmanje dvije države, ali zato nosi i daleko niži kupon od 6,5 posto iznad Libora. Ovakvi, prilično morbidni kriterijumi već su neko vrijeme meta kritika. “Vezivanje isplate financijskog instrumenta za smrt ljudi je perverzno”, izjavio je za FT Bodo Ellmers, politički direktor Evropske mreže za razvoj.

“Ako je cilj bio da se epidemija suzbije brzo i efikasno, tada je cijeli plan propao”, smatra Ellmer. Naime, isplata novca za suzbijanje pandemije dolazi kada se pandemija već – dogodila, dodaje Ellmers.

Prenaglašena reakcija

Luku Brkića, profesora međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka ulaganje finansijskih institucija u takvu obveznicu ne čudi. “Šta je nemoralno u tome da kapital želi zaraditi? No, problem su moralne pretpostavke za tu zaradu”, ističe Brkić za Poslovni dnevnik.

Dodaje kako visina kupona sugeriše visoki rizik ovog vrijednosnog papira, a to treba staviti u kontekst reakcije globalne javnosti na izbijanje koronavirusa koja je prema njegovom mišljenju prenaglašena. Podaci Bloomberga pokazuju da tranšu B u svojim portfeljima imaju investicioni fondovi Baillie Gifford, Amundi i Stone Ridge Asset Management.

Kako je kazao jedan od investitora u tu tranšu koji je želio ostati anoniman, isplata se čini vjerojatnijom nego ikada prije. Naime, posljednji je put investitorima prijetila isplata prije dvije godine kada je epidemija ebole pogodila Demokratsku Republiku Kongo i uzela “samo” 500 života.