Hrvatska će Sloveniju po neto platama dostići za tri godine, Srbija za osam. To je, uzimajući u obzir trenutne okolnosti, prognozirao predsjednik uprave NLB-a Blaž Brodnjak. Bloomberg Adria donosi koliko danas iznosi prosječna plata u Srbiji i Hrvatskoj, koliko brzo rastu u poređenju sa slovenačkom, a na osnovu prethodnih trendova napravili smo i prognozu neto plata za naredne tri godine.
Na nedavnoj dodjeli nagrada Ljubljanske berze održana je i okrugla diskusija na kojoj su različiti učesnici tržišta komentarisali uvođenje individualnih investicionih računa (IIR). Među njima je bio i predsjednik uprave najveće slovenačke banke NLB Blaž Brodnjak, koji podržava sve mjere koje pozitivno utiču na interesovanje za ulaganje na tržištu kapitala.
„Ali ove stvari treba rješavati cjelovito. Ako se uvijek postavlja pitanje kada je izborna godina, a kada postizborna i kakva će biti koalicija, onda to nikada nećemo riješiti“, uvjeren je Brodnjak. On smatra da je potrebno osigurati cjeloviti društveni dijalog, rasteretiti rad, opteretiti neku vrstu imovine, kao i potrošnju. Hrvatski model bi, prema njegovom mišljenju, mogao biti uzor: „Tamo usluge u zdravstvenom sistemu i drugdje nisu mnogo lošije. Možda su penzije nešto niže, ali prognoziram da će uz režim kakav imaju u Hrvatskoj, prosječna neto plata za tri godine dostići slovenačku. Srbija će nas dostići za osam godina. To su moje prognoze. Pitajmo se za tri i osam godina gdje smo.“ Predsjednik uprave NLB-a je još istakao da je krajnji trenutak da Slovenija temeljno izmijeni trenutni poreski sistem: „U suprotnom, imaćemo izgubljenih 20 godina. Potpisujem ovu izjavu i vidimo se za 20 godina.“
„Izvinjavam se svima zbog svoje energičnosti, ali sam iskreni patriota. Mogli bismo biti raketa, a nismo“, kaže Blaž Brodnjak, predsjednik uprave NLB-a.
Prosječna neto plata među tri zemlje koje je Brodnjak spomenuo najviša je u Sloveniji. Prema podacima slovenačkog statističkog zavoda za septembar ove godine, što je posljednji dostupan podatak za sve tri zemlje, ona iznosi 1.487 eura. U Hrvatskoj je bila nešto više od 11 odsto niža (1.322 eura), dok su zaposleni u Srbiji u prosjeku primili 96.115 dinara ili 821 euro.
U sve tri zemlje neto plate su danas više u odnosu na početak godine. Najveće povećanje imali su Hrvati, gdje su zaposleni u prosjeku primili skoro sedam odsto više nego u januaru. Slijede Slovenci, a zatim Srbi – kod obje grupe rast plata ove godine nije dostigao ni jedan odsto.
Ako uporedimo ovogodišnji septembar sa prošlogodišnjim, Slovenija je po rastu neto plata među trojicom na posljednjem mjestu. Povećane su za nešto više od pet odsto, u Srbiji za 13 odsto, a u Hrvatskoj čak za više od 14 odsto.
Neto plate su u posljednje dvije godine najbrže rasle u Hrvatskoj. U 24 mjeseca zabilježile su rast od 30,6 odsto. Nešto manji rast, 28,2 odsto, zabilježen je u Srbiji, dok su slovenački zaposleni u septembru ove godine primili skoro 15 odsto više nego u septembru 2022.
Ako podatke uporedimo sa 2021. godinom, najveći rast neto plata zabilježen je u Srbiji. Prosječna plata tada je iznosila 557 eura, što je ove godine više za 47 odsto (ili 264 eura više). U Hrvatskoj je u istom periodu rast neto plata bio u prosjeku 40 odsto (sa 943 na 1.322 eura), dok je u Sloveniji iznosio skoro 23 odsto (sa 1.210 na 1.487 eura).
Hrvati su u posljednje tri godine za slovenačkom prosječnom neto platom zaostajali i više od 400 eura, ali je od marta ove godine taj iznos redovno manji od 200 eura, a u septembru, na primjer, svega 165 eura. To prema trenutnim podacima znači zaostatak od 12,5 odsto za slovenačkom platom.
Uprkos najvećem rastu neto plata među trojicom u posljednje tri godine, srpski prosjek je i dalje znatno niži u odnosu na slovenački i hrvatski. Na osnovu podataka možemo reći da se razlika smanjuje: prosječna slovenačka neto plata je, na primjer, u septembru 2021. iznosila gotovo 2,2 puta više od srpske, a ovog septembra 1,8 puta više. Takođe se smanjuje odnos između slovenačke i hrvatske plate, što se vidi iz donjeg grafikona.
Međugodišnje poređenje po mjesecima od septembra 2022. do septembra 2024. otkriva da su plate u Sloveniji u prosjeku rasle po stopi od 7,5 odsto, dok su u druge dvije zemlje prosjeci dvocifreni, što znači da plate tamo rastu još brže. Tako su se plate u Hrvatskoj u prosjeku povećavale po stopi od skoro 13 odsto godišnje, dok je u Srbiji ta stopa iznosila 14,5 odsto. Iz podataka, kao i iz grafikona, možemo vidjeti da se rast plata u Sloveniji ove godine više usporava nego u druge dvije zemlje.
Pod pretpostavkom da bi sve tri zemlje zadržale ranije pomenuti prosječni godišnji rast plata koji vrijedi za posljednje dvije godine, naš hipotetički izračun pokazuje da bi za tri godine, dakle u septembru 2027, prosječna plata u Sloveniji iznosila 1.848 eura. To među trojicom ne bi više bilo dovoljno za prvo mjesto. Na prvo mjesto bi se sa 1.906 eura prosječne plate popela Hrvatska, dok bi u Srbiji prosjek iznosio 1.234 eura.
Još jednom napominjemo da hipotetički izračun vrijedi pod uslovom da bi se ovakav rast plata nastavio i u budućnosti. Koliko je to vjerovatno, ostaje otvoreno pitanje. Znamo da se inflacija približila ciljanim dvama odsto, a pritisak na rast plata, ako sudimo na osnovu međugodišnjih podataka, se barem u Sloveniji smiruje. Kako će biti u Hrvatskoj i Srbiji, svakako ćemo pratiti.
Izvor: Bloomberg Adria
