NLB banka želi da postane vodeća u Srbiji, čije je tržište među najbrže rastućima u regionu i s najmanjim padom BDP-a tokom kovida, kaže Blaž Brodnjak, predsjednik NLB grupe koja je krajem 2020. i zvanično postala vlasnik Komercijalne banke.
Želimo da postanemo vodeća bankarska institucija u Srbiji. To nije moguće ako ne ponudimo povoljne uslove i ako nismo konkurentni. Komercijalna banka će biti distributer univerzalnih finansijskih usluga, pored klasičnih bankarskih i osiguranja, kao i upravljanja imovinom, izjavio je Brodnjak u intervjuu za Telgraf Biznis.
Prema njegovim riječima, Komercijalna banka je u nekom razdoblju već bila vodeća na tržištu, pa posljednjih godina nešto pasivnija, a misija NLB-a je da je vrati klijentima u svim segmentima, nudeći relevantne usluge za privredu, poljoprivredu i građane.
Mi ćemo u suštini ovde raditi ono što radimo u Sloveniji. Srbija je za nas najveće tržište u regionu i sa velikim potencijalom za rast. Pored toga, Srbija je imala najmanji pad BDP-a u regionu tokom kovida, naveo je Brodnjak
Smatra da je dubina finansijskog sektora u regionu veoma niska, što znači da postoji velika prilika za rast kreditiranja, osiguranja, kao i upravljanja imovinom.
Još smo ispod polovine kada je reč o učešću kredita građanima u BDP-u u odnosu na razvijene zemlje (20-22 odsto, a u razvijenim je taj procenat nekoliko puta veći. Kod osiguranja, na primer, godišnja premija po stanovniku u Sloveniji iznosi više od 1.000 eura, dok je u Srbiji 50, što jasno pokazuje o kakvom potencijalu pričamo, precizira on.
Ističe, takođe, da je Srbija među najbrže rastućim tržištima kada je riječ o tehnologijama i prihvatanju digitalizacije u svojim aktivnostima i projektima, što će po njemu dodatno podstaći banke da se s kvalitetom ponude takmiče i sa fintek kompanijama.
Dalje, što ste bliže EU, nastupi konvergencija, jer se smanjuju ključni rizici zemlje, što snižava kamatne stope i ukupne troškove za državu ali i stanovništvo i preduzeća. Dakle, bolje iskustvo uz niže cijene, kaže Brodnjak.
Vjeruje da će već za nekoliko godina polovina keš kredita biti odobrena i isplaćena preko telefona, da će i stambeni kredit biti moguće ugovoriti onlajn, da će se plaćati kreditnim karticama preko telefona a ne plastikom, što je po njemu “na kraju krajeva pitanje održivosti”.
Što se tiče uzročno-posljedične veze između digitalizacije i broja zaposlenih u bankama, kaže da će bankara biti manje, jer uslugu klijentu odrade modeli i digitalna rješenja, ali će postojati potreba za zapošljavanjem onih koji su mogu da razviju te alate, modele, sisteme i robote…
Za vrijedne ljude koji su posvećeni, koji ulažu u svoju edukaciju i spremni su da se mijenjaju, naravno da će biti mjesta uvjek, ali neće biti mjesta za sve. NLB će, recimo, prepoloviti broj zaposlenih u Sloveniji, sa nekadašnjih 4.200 spuštamo se na 2.100 za nekoliko godina. Biće ih dakle manje, ali će u proseku biti bolje plaćeni, kazao je.
Brodnjak je na kraju naglasio da ekonomske granice u regionu treba oboriti, da je ovaj prostor nekad bio i da ponovo treba da postane jedno tržište, napominjući da je to ekonomski pragmatizam jer će “ako ne prije EU, kad uđete u EU, sve te granice ionako pasti, pa zašto čekati”.
Ako pogledate pojedinačno zemlje, to su mala fragmentirana tržišta, ali ako pogledate ukupno, to je već veoma ozbiljno tržište Zapadnog Balkana sa Hrvatskom i Slovenijom. Onda je to nešto sasvim drugo i podseća na Skandinaviju…otvorene ekonomske zone gdje za robu, talente i kapital nema granica, zaključio je Brodnjak.
Održana prva sjednica UO
Nedavno imenovan Upravni odbor Komercijalne banke a.d. Beograd(KB) sastao se 05. januara na prvoj sjednici nakon što je NLB d.d. završila preuzimanje Komercijalne banke, 30. decembra 2020. godine.
„Upravni odbor izražava zadovoljstvo zbog prvog susreta nakon imenovanja početkom decembra 2020. Takođe smo vrlo ponosni što su naši napori prethodnih mjeseci doveli do uspešnog završetka ne samo jednog od najizazovnijih, već i najuzbudljivijih procesa koje je NLB preduzeo poslednjih godina – preuzimanje Komercijalne banke“, naveo je predsednik Upravnog odbora Archibald Kremser, nakon sastanka sa kolegama u Upravnom odboru Blažom Brodnjakom, Uršulom Kovačič Košak, Igorom Zalarom, MarkomJeričem, Vesnom Vodopivec, Nenadom Filipovićem, Guy Richard Steele Stevensom i Draganom Đuričinom.
„Naš cilj nije samo da budemo vodeća banka u Srbiji – naš cilj je još veći: sigurni smo da ćemo biti vodeća bankarska grupacija u regionu i za region. Vjerujemo u svoj uspjeh ne samo zato što Komercijalna banka uspješno posluje uprkos izazovnim okolnostima, za šta moramo pohvaliti i odati priznanje aktuelnom Izvršnom odboru, već i zbog ogromnog potencijala Banke da ojača lepezu proizvoda i usluga kada bude dobila pojačanje u vidu stručnosti i mogućnosti od NLB-a, kao i usled sinergija u okviru poslovanja NLB Grupe u regionu“, dodao je.
Upravni odbor je imenovao Vlastimira Vukovića, dosadašnjeg CMO-a u NLB banci Beograd, za predsjednika Izvršnog odbora Komercijalne banke i Dejana Janjatovića, dosadašnjeg CRO-a u NLB banci Beograd, za zamjenika predsednika Izvršnog odbora Komercijalne banke. Novoimenovani predsjednik i zamjenik predsjednika pridružiće se već sad Izvršnom odboru Komercijalne banke kao savjetnici, dok ne dobiju sve neophodne saglasnosti od regulatora. U međuvremenu, aktuelni predsjednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Vladimir Medan, ostaje na funkciji.
„U ime Izvršnog odbora htio bih da zahvalim novom Upravnom odboru na tome što su prepoznali naše napore ne samo po pitanju rezultata poslovanja Komercijalne banke, već i u cjelokupnom, vrlo zahtjevnom procesu preuzimanja, koji je zahtijevao mnogo rada i stručnosti. Sigurni smo da će poslovanje Banke biti dalje unaprijeđeno pridruživanjem NLB Grupi. Takođe bismo željeli da poželimo dobrodošlicu budućem predsjedniku i zamjeniku predsjednika Izvršnog odbora, sa kojima ćemo blisko sarađivati u sljedećih nekoliko nedjelja, kako bi se osigurala nesmetana tranzicija“, dodao je predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Vladimir Medan.
Na sednici članovi Upravnog odbora su, takođe, dali saglasnost na druge odluke koje su zahtijevale njihovu saglasnost, među kojima su i imenovanje novih članova Odbora za reviziju i ALCO odbora.
Izvor: Dnevnik.rs / Telegraf biznis/ Bankar.rs
