Ekonomija Velike Britanije, vrijedna 2,3 biliona dolara, zabilježila je u drugom kvartalu rast od 0,6 posto, piše novinska agencija Reuters. Drugi je to uzastopni rast nakon prvog kvartala ove godine kada je britanska ekonomija rasla po stopi od 0,3 posto. Prema službenim podacima britanskog zavoda za statistiku uslužni sektor rastao je u drugom kvartalu za 0,6 posto, građevinski sektor 0,9 posto, a poljoprivredna proizvodnja 1,1 posto, piše The New York Times.
“Kompanije osjećaju polet i mogućnost širenja. Sve se više prilagođavaju stavu ‘moramo se pokrenuti’ kada je izvoz u pitanju, a to ohrabruje i nagovještava još bolji oporavak u budućnosti”, izjavio je za The New York Times John Longworth, izvršni direktor Britanske trgovinske komore.
U svjetlu ovih vijesti i centralna banka (Bank of England) izmijenila je svoja predviđanja za iduću godinu. Novoizabrani guverner centralne banke Mark Carney najavio kako banka podiže izgledni rast sa 0,8 posto na 2,8 posto. Ako se ova predviđanja ostvare biće to najveći godišnji rast Velike Britanije od 2007. godine i siguran izlazak iz recesije u 2015. godini.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Naličje uspjeha
Međutim, ovaj veliki uspjeh šeste po veličini svjetske ekonomije ima i svoje naličje. Prvo problem je politički i kako piše Reuters pitanje je hoće li se trenutna vlada Davida Camerona usuditi nastaviti sprovoditi ekonomske reforme i mjere štednje s obzirom na parlamentarne izbore za dvije godine. Iako trenutne objave rasta ekonomije podižu omiljenost vlade u nacionalnim anketama.
“Bolja privredna situacija zasigurno će izmijeniti političku scenu, ali vlada će steći poštovanje investitora, pa i građana ako nastavi s programom štednje”, izjavio je za Reuters Steven Bell direktor fonda F&C Asset Managment koji upravlja imovinom vrijednom 151 milijardu dolara.
“Do oporavka moglo je doći i ranije, samo da je vlada imala malo više snage za ulaganje u infrastrukturne projekte, izjavio je za Reuters Trevor Greetham, direktor u fondu Fidelity’s Investment Solution Group, koji upravlja imovinom vrijednom 14 milijardi dolara. “Ali političari tako ne razmišljaju. U ovom slučaju oporavak ekonomije ponajviše zavisi o izbornim potezima političara”, zaključio je Greetham.
Drugo, problem je porast broja siromašnih i sve manje posla za radnike s srednjom i nižom stručnom spremom. Zanemariva nije ni inflacija koju centralna banka još uvijek nije zauzdala.
Kako piše The Economist dok je britanski BDP rastao rasle su i cijene nekretnina i to za četiri posto. Prema istraživanju koje je provela vlada Velike Britanije gotovo 52 posto stanovništva jedva plaća svoje račune. Koliki je to problem za državu pokazuje i najava centralna banka kako će kamatne stope ostati na istom nivou sve dok stopa nezaposlenosti ne padne ispod sedam posto.
Naime, gotovo 40 posto Britanaca trenutno živi na granici siromaštva i opasno je blizu onih 10 posto koji su već ispod te granice.
Rast prihoda radnika
Prema studiji iz 2000. godine među ovih 40 posto Britanac nitko neće ostvariti ili osjetiti rast prihoda jer su se još te godine stopa BDP-a i troškovi života opasno razdvojili. Rast troškova života višestruko je nadmašio stopu BDP-a, piše The Economist. Taj jaz prijašnje vlade nadomještavale su kroz oporezivanje i prebacivanje tih sredstava u socijalu, Cameronova vlada u skladu s mjerama štednje to radi.
U razdoblju od 2008. do 2009. godine taj postotak prebačenih sredstava iznosio je 3,7 posto, ali danas to nije dovoljno. Prema trenutnom kursu funte stvarna godišnja zarada srednje klase prosječno se smanjila za 6660 funti, a pala je i štednja građana za 4,2 posto, piše The Economist. Takođe, kako piše The New York Times pojedini ekonomisti napominju kako je britanski oporavak na staklenim nogama jer banke i dalje ne kreditiraju poduzetništvo, posebno male i srednje kompanije.
Takođe, rast inflacije i niske plate uzimaju svoj danak. Oporavku posebno prijeti zavisnost britanskog izvoza o Evropskom tržištu i Aziji. Naime, britanska ekonomija ostvaruje izvozni deficit već 30 godina. A kako piše The Telegraph izvoz u zemlje BRIC-a (na brzorastuća tržišta) u 2012. godini dosegao je svega 2,7 milijardi funti i čini samo 5,2 posto britanskog izvoza. Inače, Velika Britanija je 12. najveći svjetski izvoznik.
Jeftina radna snaga
Zaposleno oko 141.000 Rumuna i Bugara
Istovremeno s dobrim vjestima o privrednom oporavku Velika Britanija suočena je s rastaom broja stranih radnika. U razdoblju od aprila do juna broj radnika iz Rumunije i Bugarske u Velikoj Britaniji porastao je za 26 posto pokazuju podaci britanskog zavoda za statistiku. U spomenutom razdoblju u Velikoj Britaniji radila je 141.000 ljudi iz te dvije države, a pobornici jačanja kontrole useljavanja u britanskim medijma tvrde kako će ta brojka iduće godine biti još veća. Organizacija MigrationWatch, inače zastupnik teze o ograničavanju useljavanja, procjenjuje kako će broj radnika iz Bugarske i Rumunjske u idućem razdoblju rasti za 50.000 godišnje. Radnici koji u Veliku Britaniju dolaze iz ostalih članica Europske unije nemaju kvalifikacije jer za one visoko kvalificirane radno zakonodavstvo još propisuje potrebu posjedovanja radne dozvole.
Poslovni portal
