Generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu navela je važnost regionalnih inicijativa za brže povećanje konkurentnosti Zapadnog Balkana u okviru ekonomskog rasta regiona na konferenciji OECD-a na visokom nivou pod nazivom „Poticanje konkurentnosti, ostvarivanje konvergencije“ koja je održana danas u Parizu.
„Zapadni Balkan je mnogo drugačiji region u odnosu na prije deset godina. Regionalna saradnja se pokazala sigurnim brodom u oluji, koju u potpunosti podržava 80% građana. Međutim, kako je region i dalje rastrzan tenzijama, njen puni potencijal tek treba iskoristiti. S obzirom da je kredibilitet na kocki, puno sprovođenje preuzetih obaveza je imperativ. Uporni zastoji i blokade se više ne mogu priuštiti. U pripremi je nova faza zajedničkog regionalnog tržišta, okvira u vlasništvu regiona, kojim se možda neće promijeniti cijela situacija na Zapadnom Balkanu, ali će se region zbližiti i ubrzat će se prijeko potrebna konvergencija,“ rekla je Bregu.
Na panelu na otvaranju konferencije su uz Bregu govorili i visokorangirani dužnosnici među kojima i ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Sijártó, državni sekretar za vanjsku trgovinu i razvojnu saradnju u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Zdenko Lucić, direktor u Generalnoj direkciji Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Matje Buske i guverner Razvojne banke Savjeta Evrope Karlo Montičeli.
„Zapadni Balkan nema povjerenja u snagu svojih ekonomskih i trgovinskih veza. Još uvijek neobjavljeni podaci istraživanja mišljenja privrednika Balkan barometar otkrivaju dvije glavne prepreke i ujedno razloga ovakvog utiska, a to su manjak radne snage i odlazak visokokvalifikovanih radnika. Postoji, ipak, jedna mogućnost. Podsticajno okruženje može pomoći godišnji rast za 2%, privući do 6,5% više investicija, povećati stopu raspoloživih radnih mjesta za do 1% godišnje, te pospješiti produktivnost malih i srednjih preduzeća za 5% do 10%. Podsticanje slobodnog kretanja radne snage na Zapadnom Balkanu znači potencijal za povećanje našeg BDP-a za značajnih 1,3% do 2025. godine. S obzirom da scenariji približavanja našeg regiona EU ukazuju na put dug između 24 i 72 godine, niti jedan procenat potencijalnog rasta se ne može izgubiti,“ dodala je Bregu.
Bregu je naglasila uspjehe regionalne integracije kroz zajedničko regionalno tržište kao „pristupnu kapiju“ za postepenu integraciju u jedinstveno tržište Evropske unije i njen potencijal za samoodrživo društveno-ekonomsko približavanje.
„Dok region pokušava gledati naprijed sa nešto poljuljanim nadama, suočavamo se sa padom podrške građana članstvu u EU od 8%. Kristalno je jasno da Zapadnom Balkanu treba odvažnija i brža, ujedno i u potpunosti operativna integracija u jedinstveno tržište EU, sa boljom predvidljivosti narednog finansijskog perioda za podršku novoj dinamici i transformaciji kako bi se zadržao bolji životni standard i konvergencija. Konačno, ne radi se samo o novcu i tržištu već o vrijednostima i našoj predanosti napornom radu na reformama, borbi protiv korupcije i izgradnji zajedničke budućnosti,“ zaključila je Bregu.
