U Crnoj Gori postoji dobar ambijent za poslovanje, ovdje vrijedi potrošiti sredstva, znanje i energiju, a naše tržište najotvorenije je na Balkanu, kazao je predsjednik Odbora direktora crnogorskog Voli trade-a, Dragan Bokan, komentarišući uslove privređivanja na Balkanu, njegove prednosti i nedostatke.
Kako je saopšteno iz Privredne komore Crne Gore, na osmoj konferenciji o ekonomiji “Balkan i Evropska unija – petogodišnji ciklus Berlinskog procesa”, Bokan je kazao da smatra da se tržište brzo mijenja i da nosioci biznisa moraju adekvatno odgovoriti tom izazovu.
“Moramo se prilagoditi trendovima i raditi na sebi. Ne može se poslovati kao prije deset godina. Moramo investirati u razvoj kadrova i sistemski voditi poslove”, poručuje Bokan.
Ističe da je problematično što regionalni brendovi koji ovdje posluju samo žele da prodaju robu, ne ulažući u razvoj proizvodnih djelatnosti.
“Moramo da lobiramo i dovedemo krupne „igrače“ koji će pomoći razvoju crnogorske privrede”, rekao je Bokan.
Prvi čovjek Volija je kazao da je ta kompanija spremna za poslovanje van Crne Gore, ali da je to teško realizovati, a uvjeren je da je najveći zadatak pred Vladom dalja borba protiv sive ekonomije.
Direktor bosansko-hercegovačke Ećo company, Suad Ećo, smatra da je potrebno razvijati saradnju u regionu i konkurentnost. Nužno je, između ostalog, međusobno priznati ateste i sertifikate, da se roba ne bi dugo zadržavala na granicama.
“Moramo imati proizvode koji su inovativni, originalni i sa dodatnom vrijednošću. Tek kada to postignemo, možemo izaći na tržište EU”, rekao je Ećo.
Dodao je da je privredi za to potrebna i pomoć država.
“Država treba da stvori ambijent bez ekonomske neizvjesnosti”, naglašava on, ističući da država takođe treba da smanji stopu doprinosa na zarade zaposlenih, jer je njena visina jedan od uzroka sive ekonomije.
Govoreći o problemu odliva stručnih kadrova, Ećo je rekao da oni odlaze zbog kvalitetnijeg života i ekonomske sigurnosti.
Predsjednik Uprave kosovske Exclusive Group, Gazmend Abraši, istakao je važnost najavljenih investicija u infrastrukturu.
“Veliki sam optimista zbog investicija koje će se realizovati u regionu u naredne četiri godine i koje će nam pomoći da se razvojem približimo EU. Svi veći centri Zapadnog Balkana trebalo bi da se tješnje povežu novim saobraćajnicama do 2022. godine”, rekao je Abraši, podsjećajući da se očekuje i rekonstrukcije regionalnih željezničkih trasa, te izgradnja gasovoda IAP.
Predložio je osnivanje zajedničke agencije za promociju investicija u regionu, koja će najvećim investitorima predočiti brojne povoljnosti za ulaganje u poslovanje na našem području.
On ocjenjuje da sve što se proizvodi u trećim zemljama može da se uradi i u Jugoistočnoj Evropi.
Kako navode u PKCG, direktor Jadroagent iz Bara, Vojo Banović, pitao je Abrašija šta je potrebno uraditi da bi kosovski privrednici više koristili Luku Bar za svoje potrebe.
“Preduslov za to je izgradnja putnih pravaca koji će unaprijediti saobraćajnu vezu između dvije države, među kojima su tunel na putu Peć-Rožaje, saobraćajnica Dečane-Plav i željeznička pruga Bijelo Polje-Berane-Peć”, odgovorio je Abraši.
Predsjednik Upravnog odbora makedonskog Tikveša, Svetozar Janevski, smatra da se odliv kadrova može suzbiti samo novim investicijama.
“Samo investicije otvaraju budućnost za mlade ljude na našim prostorima”, kaže on. U suprotnom, ocjenjuje, postoji opasnost da odliv kadrova bude mnogo veći kada se region integriše u EU.
Govoreći o konkurentnosti, on je insistirao na tome da domaće firme moraju imati dobar marketing da bi se njihovi kvalitetni proizvodi dobro plasirali na tržištu.
Direktor Interenergo iz Slovenije, Anton Papež, osnovao je kompaniju 2005. kada je, kako kaže, shvatio da za dobar biznis uopšte nije neophodno zaposliti mnogo ljudi. Oni su prvi u Evropi imali virtuelnu hidrocentralu zasnovanu na elektronskim sistemima.
“Informacione tehnologije su vrijedne onoliko koliko se pomoću njih može poslova završiti. To su moćni alati koji pružaju velike mogućnosti, ali nije dovoljno imati ih za uspješno poslovanje, već su potrebni znanje i kvalitetni projekti”, rekao je Papež.
Što se tiče razvoja biznisa u regionu, naglašava da je potrebno najprije uspješno poslovati u svom okruženju.
“Treba misliti globalno, ali raditi lokalno”, naveo je Papež.
Region mora raditi na svojoj konkurentnosti i to će privući strani kapital, ali i vratiti mlade koji su napustili svoje države. To je, po njegovom mišljenju, glavni zadatak zemalja Zapadnog Balkana.
Predsjednik MK Group iz Srbije, Miodrag Kostić, ocjenjuje da za biznis danas nije dovoljno imati znanje, hrabrost i energičnost.
“Potrebno je znanje pretvoriti u vještinu, a nju u uspjeh koji će trajati”, kaže Kostić.
Ocjenjuje da se ne može mnogo toga danas napraviti bez regionalnog širenja i povezivanja.
“Moramo da budemo najbolji u zemlji, pa u regiji i tek onda da se dokažemo na trećem tržištu”, kazao je Kostić.
On je okarakterisao sivu ekonomiju kao jedan od tegova na nogama privrede, dok je kao drugi naveo administraciju koja se, prema njegovim riječima, mora smanjiti i unaprijediti.
On je poručio vlasniku Volija da se ta kompanija mora širiti van Crne Gore, kako bi osigurala razvoj.
Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nikola Milović, kazao je, prezentujući zaključke, da je osma konferencija o ekonomiji, u organizaciji PKCG, i ove godine opravdala očekivanja.
“Poruke koje smo mogli da čujemo na svečanom otvaranju Konferencije su ohrabrujuće. Savezni kancelar Austrije Sebastijan Kurc je poručio da će Evropska unija biti kompletna tek kada države Zapadnog Balkana budu njene članice. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je istakao da je uz očuvanje vizije ujedinjene Evrope, pomoć infrastrukturnom razvoju Zapadnog Balkana najvažniji doprinos koji EU može dati bržem izlasku iz zaostalosti svake od zemalja našeg regiona”, naglasio je.
Predsjednik Privredne komore, Vlastimir Golubović, poručio je da su regionu potrebne investicije u obrazovanje i infrastrukturu, ali i da je digitalizacija pokretač promjena i napretka, te da se digitalna integracija najbolje može postići regionalnom saradnjom.
Među zaključcima se ističe da su sve države regiona iz Berlinskog procesa već do sada ostvarile određene koristi, pri čemu je Crna Gora, iako najmanja ekonomija, povukla najviše novca, kao i da je naša zemlja, od obnove nezavisnosti 2006. godine, igrala proevropsku i konstruktivnu ulogu na Balkanu, te da je zato važno zadržati stečenu poziciju.
“Ulazak u NATO smanjuje rizik ulaganja, što mijenja strukturu investitora i u zemlje Zapadnog Balkana dovodi poželjne investitore”, navodi se u zaključcima.
