Analiza neto međunarodne investicione pozicije .pokazuje da je ukupno bogatstvo Cme Gore oko 20,8 milijardi eura, od čega je u posjedu stranaca oko 38 odsto, navedeno je u Nacrtu programu ekonomskih reformi (PER) za period 2020. do 2022. godine.
Kako je objašnjeno u dokumentu, ova kalkulacija i analiza urađena je u Ministarstvu finansija, na osnovu izvještaja Credit suisse wealth report i Capital in the Twenty-First Century-Thomas Piketty.
Visok udio stranog vlasništva može da doprinese značajnom prenosu tehnologije i znanja, ali s druge strane može da bude izvor političke nestabilnosti, upozorava Vlada samu sebe u nacrtu PER-a.
Kako je pojašnjeno, procijenjena vrijednost bogatstva Cme Gore od 20,8 milijardi eura, odnosno 4,9 neto nacionalnih dohodaka u 2018. godini, navodeći da se u rukama stranaca nalaze skoro dva, odnosno 1,86 neto nacionalnih dohodaka iz jedne godine. Ovo je prvi put da se u javnosti pojavljuje podatak o vrijednosti Cme Gore i procentu učešća stranaca u njemu.
VRIJEDNOST OD 20 MILIJARDI VISOKA
Univerzitetski profesor i ekonomista dr Milenko Popović kaže da je riječ o važnom i hvale vrijednom nalazu koji može poslužiti za čitav niz novih uvida relevantnih za definisanje pozicije crnogorske ekonomije i za izbor adekvatne strategije budućeg razvoja.
Procijenjena vrijednost bogatstva od oko 20 milijardi eura prilično je visoka za zemlju poput Cme Gore. To se vidi iz činjenice da je kapitalni kojeficijent tj odnos između procijenjene vrijednosti nacionalnog bogatstva i vrijednosti BDP na nivou od skoro 5, tačnije oko 4,9. Prvo zbog čega je ovo zanimljivo je činjenica da je ovako utvrđena vrijednost kod nas dvostruko veća od one koju imamo u još uvjek najrazvijenijoj ekonomiji sveta, tj u SAD gde taj kojeficijent iznosi oko 2,5. Drugim rečima, da bi stvorili 1 euro mi moramo uvijek imati na raspolaganju kapital u vrijednosti od 5 eura dok je u SAD za tako nešto dovoljno imati samo 2,5 eura. Ovo je nešto što je na prvi pogled, ali samo na prvi pogled, u suprotnosti sa ekonomskom logikom. Logično bi, naime, bilo da zemlje sa više kapitala proizvode i više dohotka, naveo je Popović za “Vijesti.
(Opširnije u Vijestima)
