Osnovni ciljevi Prijedloga zakona o turizmu i ugostiteljstvu su eliminisanje biznis barijera, zaštita pružalaca turističkih usluga i potrošača, suzbijanje sive ekonomije, primjena EU zakonodavstva, jasna podjela nadležnosti, kao i prepoznavanje novih vidova turističke ponude i unapređenje postojećih – kazala je Pobjedi generalna direktorica Direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu dr Olivera Blagojević.
Pojasnila je da su neka djela u aktuelnom zakonu definisana kao prekršaj, a istovremeno ih tretira i Krivični zakonik, pa je dolazilo do problema u borbi protiv nelegalnog poslovanja.
Podignut nivo odgovornosti
“Prijedlogom novog zakona za ta će se djela odgovarati isključivo po Krivičnom zakoniku, što će podići nivo odgovornosti. U konkretnom slučaju to se odnosi na rad bez dozvole nadležnog organa”, kazala je Blagojević. Kako je pojasnila, ovim zakonskim rješenjem biće i olakšana borba protiv sive ekonomije.
Istakla je da je naročita pažnja posvećena dodatnom normativnom uređivanju oblasti inspekcijskog nadzora u cilju suzbijanja sive ekonomije i nelegalnog poslovanja.
“U upotrebi je Centralni turistički registar, kao jedinstveno softversko rješenje, tj. baza podataka za registraciju ugostiteljskih objekata. U taj se registar upisuju turističke agencije, kako organizatori putovanja tako i agenti, kategorisane luke nautičkog turizma, pružaoci usluga u nautičkom turizmu, kupališta i pružaoci usluga u kupalištima, skijališta i pružaoci usluga u skijalištima, lica koja pružaju usluge u domaćinstvima i seoskim domaćinstvima, turistički vodiči, kategorisani i nekategorisani ugostiteljski objekti, Nacionalna turistička organizacija i lokalne turističke organizacije. Implementacijom registra, procedure praćenja registracije i rada subjekata, tj. pružalaca turističkih usluga su olakšane”, kazala je Blagojević dodajući da je samim tim pojednostavljena i mogućnost kontrole legalnosti poslovanja.
Kako je istakla, ovim zakonskim rješenjem se prvenstveno štite korisnici turističkih usluga.
“Pojednostavljene su procedure koje se odnose na prava pružalaca turističkih, tj. ugostiteljskih usluga. Novim zakonom je, na jednoj strani, povećano obavezno jemstvo koje obezbjeđuju turističke agencije, dok su smanjeni iznosi maksimalne novčane kazne. U odnosu na prethodni zakon o turizmu, novina je i to da će samo organizatori putovanja moći da prodaju paket aranžmane inostranih agencija, ali ne i subagenti”, pojasnila je Blagojević.
Tekstom zakona, kako je dodala, obuhvaćeni su zahtjevi iz Direktive Evropske unije o putovanjima u paket aranžmanima i zaštiti potrošača, što je naišlo na odobravanje Evropske komisije.
“Otklonjeni su nedostaci poput pretjerane administracije, centralizacije kojom se opštinama ograničava uticaj na razvoj turizma, normi koje su neusaglašene sa sistemskim rješenjima, kolizije sa drugim zakonima, poput Zakona o buci i slično”, kazala je Blagojević.
Prepoznavanje novih vidova turizma
Prijedlog novog zakona u turizmu ima za cilj unapređenja zakonskog okvira na način što, između ostalog, prepoznaje nove vidove turizma i nove oblike turističke i ugostiteljske ponude.
“Kao novi vidovi turizma ovim zakonom u pravni okvir uvode se kategorije kao što su: zdravstveni turizam, sportsko-rekreativni turizam, avanturističke aktivnosti, lovački domovi, uzgajališta morskih plodova itd”, zaključuje Blagojević.
Pobjeda
