Biznis zajednica Damjanoviću: Nacrt zakona o solidarnom doprinosu vidimo kao dodatni oblik kažnjavanja kompanija

Predstavnici Privredne komore Crne Gore, Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham), Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP), Savjeta stranih invetitora i Udruženja banaka, uputili su otvoreno pismo ministru finansija Aleksandru Damjanoviću a koje se tiče Nacrta zakona o solidarnom doprinosu. Pismo biznis zajednice prenosimo integralno i u cjelosti:

“Poštovani ministre Damjanoviću,

Smatramo da ekonomske politike u svakom segmentu treba da podržavaju privredu, njen dalji razvoj, diversifikaciju i budu zamajac napretka cjelokupnog društva. Vjerujemo da je ostvarenje ovog cilja jedino moguće ukoliko postoji razumijevanje i sadržajna komunikacija između donosilaca odluka i članova poslovne zajednice u najširem mogućem kontekstu. Međutim, svjedoci smo da je izostanak ovakvih praksi u prethodnom periodu direktno ugrozio poslovne modele koje su mnogobrojne kompanije u Crnoj Gori predano razvijale.

Situaciju otežava činjenica da je privreda Crne Gore i dalje u fazi oporavka od posljedica krize izazvane pandemijom Covid 19 (2020-2021), koja je dodatno produbljena ekonomskom krizom nametnutom  ratom u  Ukrajini (2022-2023).

Uzimajući sve navedeno u obzir, crnogorska biznis zajednica smatra da, prilikom vođenja ekonomskih politika, fokus mora biti na rješenjima koja suštinski jačaju privredu, kreiraju pozitivnu investicionu klimu, pomažu diversifikaciji ekonomije i doprinose postizanju predvidljivog i fer poslovnog ambijenta. Bilo kakav kompromis sa navedenim ciljevima stavio bi cjelokupnu crnogorsku biznis zajednicu pred ozbiljan izazov koji bi vrlo brzo doveo u pitanje generalnu održivost poslovanja i razvoj crnogorske ekonomije.

Podsjećamo da su od januara 2022. godine na snazi mjere u domenu poreskog sistema Crne Gore koje umanjuju konkurentnost naše ekonomije, poput uvođenja progresivnog oporezivanja poreza na dobit umjesto dosadašnje proporcionalne stope, a odskora i uvođenje nenajavljenih nameta za privredu, u vidu novih i povećanja postojećih akciza.

Nacrt zakona o solidarnom doprinosu vidimo kao dodatni oblik kažnjavanja kompanija koje uspješno posluju nakon dužeg perioda izuzetno nestabilnih prilika. Smatramo da je još jedna potvrda dodatnog opterećivanja i urušavanja pozitivnog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.

Kako je pomenuti nacrt zakona na javnoj raspravi, crnogorska poslovna zajednica još jednom želi iskoristiti priliku da ukaže na činjenice koje su izuzete prilikom kreiranja teksta zakona i njegovog obrazloženja, a koje su direktno na štetu kompanija u Crnoj Gori:

  • Sve ekonomije koje se razvijaju u skladu sa najboljim praksama svoje politike kreiraju u cilju privlačenja i zadržavanja renomiranih, društveno odgovornih kompanija, te kao prioritet imaju podršku kompletnoj privredi da prevaziđe veoma izazovne prilike uslovljene globalnim ekonomskim tokovima;
  • Česte izmjene zakonskih rješenja kreiraju dodatnu nepredvidljivost poslovnog ambijenta, u uslovima kada bi svi napori države trebali biti usmjereni upravo na smanjenju nepredvidljivosti nastalih usljed globalnih političkih i ekonomskih dešavanja;
  • Uvodi se retroaktivna primjena zakona, koja posljedično kreira nesigurnost poslovnog ambijenta i nepovjerenje prema donosiocima odluka, te onemogućava kompanije da planiraju svoje poslovanje;
  • Destimuliše se dalji rast i razvoj kompanija, a posebno privlačenje investicija koje bi omogućile veći broj novih radnih mjesta i dodatne prihode za državu;
  • Šalje se poruka stranim i domaćim investitorima da smo država koja umjesto da gradi sistem koji podstiče najuspješnije kompanije i najbolje poslovne prakse, očekuje od takvih kompanija da nose teret manjkavosti cjelokupnog ekonomskog sistema, te ih praktično „kažnjava“ za ostvarene uspješne poslovne rezultate;
  • Negativno se utiče na investicioni rejting države, jer Crna Gore postaje manje privlačna inostranim, uspješnim kompanijama, koje će prije birati da osnuju kompaniju u državama regiona koje nemaju visoke i raznovrsne namete, a koje su i po veličini svog tržišta atraktivnije u odnosu na Crnu Goru;
  • Suština Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. oktobra 2022. godine, na koju se referišu donosioci odluke, je prevazilaženje energetske krize, odnosno uvođenje određenih mjera koje bi suzbile povećanje cijena električne energije i njihov uticaj na domaćinstva i industriju, a koja je nastala kao posljedica rata u Ukrajini. Nasuprot tome, prihodi od solidarnog doprinosa u Crnoj Gori bi pripali Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore, te su svrha i namjera za donošenje Uredbe i spornog zakona različite. Za prevazilaženje problema nastalog ukidanjem obaveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje potrebno je naći dugoročno i održivo rješenje, kroz mjere koje bi imale dalekosežne efekte, a ne samo ad-hoc mjere za 2023. i 2024. godinu, kako je predviđeno spornim Nacrtom zakona.

Takođe, želimo skrenuti pažnju na još jednu lošu praksu koja šteti reputaciji crnogorske biznis zajednice. Vjerujemo da je nužno voditi računa o načinu na koji donosioci odluka u javnosti obrazlažu razloge za donošenje ovog zakonskog rješenja. Prilikom tih istupa često se koriste neutemeljene i opasne odrednice poput „nezaslužene dobiti“, „profiterstva“ itd. Ova neodmjerena i populistička retorika šteti reputaciji crnogorskih kompanija koje su u značajnoj većini pouzdani i odgovorni partneri društva, kao i poželjni poslodavci koji vode računa o dobrobiti i napretku svojih mnogobrojnih zaposlenih.

Poslovna zajednica razumije izazove sa kojima se suočava Vlada Crne Gore, posebno kada je riječ o nedostatku sredstava za finansiranje javne potrošnje. Pored neupitne potrebe da se ona racionalizuje, ukazujemo da postoje konkretne i alternativne mjere koje država može i mora preduzeti, kako bi povećala budžetske prihode, te unaprijedila poslovni ambijent. Tu prije svega mislimo na sistematsku i značajno snažniju borbu za suzbijanje sive ekonomije, koja je u Crnoj Gori procijenjena na cca 40% BDP-a. Poslovna udruženja su na tom polju već ponudila niz konkretnih sistemskih rješenja, poput usvajanja nužne legislative i jačanja kapaciteta inspekcijskih službi za odlučnu kontrolu neregistrovanih privrednih subjekata i ostalih nedozvoljenih ponašanja.  

Crnogorska biznis zajednica je spremna da se uključi i osnaži kapacitete donosilaca odluka u procesima rješavanja složenih ekonomskih prilika i izazova sa kojima se Crna Gora suočava. Međutim, to nikako ne znači donošenje jednostranih rješenja koja ugrožavaju i ograničavaju poslovanje kompanija koje se sa pravom mogu nazvati pokretačima crnogorske ekonomije.

Na kraju, želimo još jednom apelovati na Vladu Crne Gore da ozbiljno sagleda i uvaži iznesene argumente, te povuče iz procedure Nacrt zakona o solidarnom doprinosu.

S poštovanjem,

PRIVREDNA KOMORA CRNE GORE

Dr Nina Drakić, predsjednica

AMERIČKA PRIVREDNA KOMORA U CRNOJ GORI

Svetlana Vuksanović, predsjednica Upravnog odbora

CRNOGORSKO UDRUŽENJE POSLODAVACA

Dr Vasilije Kostić, predsjednik

SAVJET STRANIH INVESTITORA

Tamas Kamarasi, predsjednik

UDRUŽENJE BANAKA CRNE GORE

Mr Bratislav Pejaković, generalni sekretar”

Slični Članci