Treba podsjetiti da je početkom ove godine vrijednost Bitcoina bila je manja od 1.000 dolara, a da je tako ubrzan rast vrijednosti ostvaren i pored toga što je u avgustu kreirana nova virtuelna valuta “bitcoin cash”. Zbog toga analitičari smatraju da povremeni padovi vrijednosti ne mogu mnogo naškoditi Bitcoinu.

Stručnjak za kriptovalute pri londonskoj kompaniji “Sheridans” Eitan Jankelewitz predviđa da će se trend jačanja u srednjoročnoj perspektivi nastaviti. “Među tradicionalnim ulagačima širi se stav da je dobro imati mali iznos kriptovaluta u raznovrsnom portfelju kao prihvatljiv oblik povećanja rizika. Takođe, više kompanija omogućava kupovinu Bitcoina, pri čemu ne morate razumjeti kako tehnologija funkcioniše, niti brinuti za sigurnost”, ističe Jankelewitz.

Ipak, nije sve tako idilično…

Sredinom jula ove godine tržište “kriptovaluta” izgubilo je oko 50 odsto istorijske vrijednosti, koja je samo mjesec dana ranije iznosila 115 milijardi dolara. Prema izvještaju “CoinDesk”-a, vrijednost svih digitalnih valuta, kojima se javno trguje u roku od svega 24 sata pala je za 10 milijardi dolara. Posmatrano pojedinačno najveći gubitak pretrpio je Bitcoin, jer je njegova vrijednost sa 3.018 dolara pala na 1.863 dolara. Ethereum je pao na oko 133 dolara, odnosno, za 38 odsto ili za 67 odsto od svoje istorijske vrijednosti.

Pojedini analitičari za nestabilnost tržišta kriptovaluta krive investitore, koji kada cijena digitalnih valuta počne padati u panici prodaju sve više, pa obaraju cijenu. Analitičar Anupam Varshney objašnjava da tržišna regulacija “kriptovaluta” gotovo da ne postoji. “Stvari za koje se na običnom tržištu akcija ide u zatvor, ovdje su legalne. U takvom scenariju ne čudi da veliki igrači manipulišu tržištem u svoju korist”, dodao je Varshney.

Njegove riječi na naki način dobile su potvrdu krajem jula, kada je u Grčkoj uhapšen ruski državljanin Aleksandar Vinik, protiv koga je istragu pokrenulo američko ministarstvo pravosuđa. Naime, Vinik je optužen da je oprao više od 4 milijarde dolara, putem digitalne valute Bitcoin, za kriminalne radnje od hakerskih do krijumčarenja drogom.

Kako se navodi u saopštenju američkog ministarstva pravosuđa, Vinik je bio operater na BTC-u, odnosno, berzi za digitalnu valutu od 2011. godine, što mu je omogućilo da opere više od 4 milijarde dolara u Bitcoin digitalnoj valuti. On se povezuje i sa hakerskim napadom nakon koga je 2014. godine propala japanska berza Bitcoina.

Kriptovalute, ipak, opstaju – zanimljive Kini i Rusiji

Početkom 2016. godine mediji su prenijeli da Narodna banka Kine razmatra planove za pokretanje sopstvene digitalne valute. Analitičari su odmah to povezali sa uspjehom Bitcoina, koji od svog nastanka 2009. godine bilježi konstantan rast. Njegova glavna prednost nad tradicionalnom valutom je ta što je decentralizovan, odnosno, omogućava transakcije bez posredništva banke. Još jedna prednost je to što niko ne zna vaš identitet, a transakcije su, ipak, zabilježene, ali na digitalan način.

Zvaničnici u Pekingu smatraju da bi se izdavanjem digitalnog novca smanjili visoki troškovi cirkulacije tradicionalne valute. Ako se ima u vidu da je, kako se procjenjuje, u 2015. godini iz Kine nestalo 676 milijardi juana, uvođenje digitalne valute pomoglo bi u praćenju odliva kapitala. Pored toga, zbog pada vrijednosti juana, mnogo investitora povuklo je svoj novac iz Kine. Digitalna valuta, kako se ocjenjuje, pojačala bi kontrolu novčane mase i promet centralne banke.

Ipak, Narodna banka Kine nije odredita datum kada bi se ti planovi mogli realizovati, ni kako bi to funkcionisalo u odnosu na njihovu nacionalnu valutu – juan.

U junu ove godine ruski predsjednik Vladimir Putin na marginama Ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu sastao se s Vitalikom Buterinom, osnivačem Ethereuma i tom prilikom je podržao njegove planove za izgradnju mreže kontakata s lokalnim partnerima kako bi se u Rusiji implementirala “blockchain” tehnologija.

Blockchain tehnologija je omogućila da se digitalna informacija, umjesto kopiranja, distribuira,  čime je stvorena osnova za – novu verziju interneta. Iako je tehnologija nastala za potrebe digitalne valute Bitcoin, u međuvremenu je njen potencijal prepoznat u mnogim industrijama, a posebno u finansijskom sektoru.

Putin u Ethereumu, drugoj najvećoj kriptovaluti, nakon Bitcoina, vidi potencijalno oruđe kojim bi se ruska ekonomija proširila izvan segmenta nafte i gasa. “Digitalna ekonomija nije zasebna industrija, već predstavlja osnovu za kreiranje novih poslovnih modela”, smatra Putin.

Ruska centralna banka već je implementirala tehnologiju zasnovanu na Ethereumu, kao pilot projekat za obradu online transakcija i provjeru podataka zajmodavaca, poput “Sberbank”-a. Zamjenica guvernera centralne ruske banke Olga Skorobogatova nije isključila mogućnost da se u budućnosti, uz pomoć Ethereum tehnologije, u Rusiji jednog dana uvede virtuelna valuta.

Ekonomski online