Po svemu sudeći dobili smo virtuelnu alternativu za zlato.

U istoriji čovječanstva uvijek je postojala valuta nad valutama, nešto što je vrijednije od bilo kakvog novca, nešto što je ljudski rod moglo da spasi od neodgovornih vlada i vladavina. Nešto u čemu smo tražili spas od propasti u trenutcima kada novac postane bezvrijedan. To su bili plemeniti metali.

Bronza, platina, srebro, zlato. Svaki metal ima svoju epohu, i u svakoj epohi je bio zamjena za nestabilnu valutu. Činjenica je da se odavno u periodnom sistemu elemenata nije ništa dramatično desilo. Očigledno smo, ove elemente koji nedostaju, negdje uz put izgubili, u vrijeme stvaranja zemlje ovakve kakvu poznamo. Zaustavili smo se na zlatu. I zlato pokazuje koliko je važno kao rezervna varijanta za bilo koju posrnulu valutu.

Ali postoji jedan problem odnedavno. Zlato se ne može brzo transportovati, i teško se dezintegriše kako bi postalo sredstvo plaćanja na mreži svih mreža. A mi, kao ljudski rod, tako želimo da potrošimo sve veću kolišinu novca na njoj. Mreža nam je dala nove mogućnosti, sistemi plaćanja su se koliko toliko prilagodili, samo je zlato ostalo u svojoj tradiocnalnoj formi – šipkama.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Tvorac Bitcoin-a je zamislio da to bude univerzalna valuta za dnevna plaćanja, ali njegova primjena ima mnogo veću praktičnu vrijednost. Ispratili smo sve prethodne plementite metale, i sada je izgleda došao red i na zlato. Nemojte me krivo shvatiti, zlato će još dugo da bude naša “zlatna rezerva”, ali Bitcoin ima sve predispozicije da postane ono šta je zlato danas.

Mnogo toga mora da se desi kako bi Bitcoin i stvarno zamjenio zlato, ali je na dobrom putu. Sa njim nećete tako često odlaziti u kupovinu kao što to danas radite sa eurima ili dolarima ili bilo kojom drugom valutom, iako ga mnogi povezuju i predstavljaju kao prvu globalnu valutu (kao što rekoh, tako ga je i njegov tvorac zamislio). Ne, ja stvarno mislim, da će to biti “zlatna rezerva” budućnosti.

Do Bitcoin-a, kao i do svih plemenitih metala, možete doći na dva načina. Ili da ga iskopate – bukvano, ili da ga kupite – za neke novce. Kopanje je teško. Preporučljivo je da resurse svog računara uključite u takozvane “pooled mining” grupe za otkrivanje. To znači da grupa računara testira niz karaktera kao ključ za otključavanje paketa od 50 Bitcoin-a i to ide jako sporo (za radoznale – Kako kopati Bitcoin). Resursi Bitcoin-a su limitirani i sve je teže doći do njih. Cijena na drugoj strani proporcionalno raste sa krizama. Što je veća, Bitcoin je skuplji i za nevjerovati je kako mu cijena skače tamo gdje je najteže. Zar zlato nema iste osobine?   Kipar, Grčka, Španija, sve kriza za krizom, a Bitcoin svaki put probija svoju novi rekord. Do Bitcoin-a je lakše doći nego do zlata, brže je na raspolaganju, transakcije se lakše obavljaju i bez posrednika (naravno može i preko kliring sajtova – ali pažnja, neki su već shvatili kako da zloupotrijebe servis). Ukratko, možete da ga kupite od nekog ko sjedi na drugoj strani zemljine kugle i da ga stavite u novčank! Ajde da vidim toga ko to može sa zlatom da uradi i da ga stavi u sef istog trena posle transakcije. Za Bitcoin imate svoj lični sef (Bitcoin wallet) na svom ličnom računaru i tu je odmah pošto ga kupite.

Danas nekoliko kompanija prihvata Bitcoin kao legitimno sredstvo placanja, ali to nije njegova budućnost. Moje uvjerenje je da će Bitcoin u budućnosti predstavljati virtuelnu “zlatnu polugu za ne daj bože” …. Njegova količina na tržištu ne zavisi od ničije štamparske mašine, i to je najvažniji preduslov, niko ne može slučajno da pritisne START pa da se rotacija pokrene, a taj neko da kaže “ups”.

digitalizuj.me, Autor: Predrag Lešić