Bil Gejts troši mnogo svog vremena i novca pokušavajući da pomogne u rješavanju nekih od najvećih svjetskih problema — od klimatskih promjena do siromaštva. Jedan veliki problem je čak i njega zbunio.

Dezinformacije postaju sve češće, jer tehnološki napredak kao što su roboti za ćaskanje sa vještačkom inteligencijom olakšavaju brzo generisanje i širenje neistina.

Dezinformacije generisane vještačkom inteligencijom imenovane su kao najveći globalni rizik u naredne dvije godine u istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma u ​​januaru. Pedeset pet odsto Amerikanaca reklo je da bi američka vlada i tehnološke kompanije trebalo da djeluju kako bi ograničile lažne informacije na mreži, u istraživanju istraživačkog centra Pev iz 2023.

Gejts, predmet brojnih teorija zavjere, vjerovatno je više upoznat sa dezinformacijama nego što bi želio da bude. Ali razgovor sa njegovom ćerkom Fibi dodatno mu je otvorio oči na ozbiljnost problema, kaže on.

– Čuvši moju ćerku kako priča o tome kako je bila maltretirana na mreži i kako su njeni prijatelji to prilično iskusili, stavilo je to u fokus na način na koji ranije nisam razmišljao, kaže Gejts.

Prošle godine, Fibi Gejts je progovorila o onome što je nazvala „zabludama i teorijama zavere“ o svojoj porodici i sopstvenim odnosima u intervjuu za The Information, uključujući rasistički komentar na mreži o jednom od njenih bivših momaka, koji je crnac.

Gejts, milijarder, suosnivač Majkrosofta, trebalo bi da se pozabavi ovom temom u predstojećem dokumentarnom serijalu od pet delova pod nazivom „Šta je sljedeće? Budućnost sa Bilom Gejtsom“, U prethodnoj projekciji serije koju je obezbijedio Make It, Gejts kaže svojoj ćerki da se osjeća loše što nema zgodno rješenje da uspori širenje dezinformacija.

Ostala pitanja, poput iskorjenjivanja bolesti ili promovisanja čistije energije, još uvek nije lako riješiti – ali imaju jasnije puteve do rešenja, kaže on za Make It.

Kada je Gejts pokrenuo Microsoft, mislio je da će većina ljudi željeti da koristi kućne računare — a kasnije i internet — u čisto produktivne i odgovorne svrhe, kaže on. Kada je počeo da radi na dokumentaciji, još uvek je gajio dio “naivnosti da kada učinimo informacije dostupnim, da ljudi žele tačne informacije“, dodaje on.

Umjesto toga, razgovor sa stručnjacima za dezinformacije tokom snimanja pomogao je Gejtsu da shvati: i on dijeli ljudski impuls da traži informacije koje potvrđuju ranija vjerovanja.

Gejts kaže da nije sasvim siguran kako da zaustavi širenje dezinformacija. On je osjetljiv na kontra-argument da bi ograničavanje bilo koje vrste informacija na mreži moglo da naškodi pravu na slobodu govora, ali se slaže da je potrebno uspostaviti neke vrste pravila. Od koga, nije sasvim siguran.

Uobičajene taktike za suzbijanje dezinformacija uključuju programe pismenosti na internetu i moderiranje sadržaja na platformama društvenih medija. Neke tehnološke kompanije povukle su se sa tim skupim naporima, koji samo zagrebu površinu problema, tvrde istraživači koji proučavaju dezinformacije.

Ni problem ne nestaje: već je previše lako da se lažne informacije šire na milijarde ljudi koji aktivno koriste internet, kaže Gejts.

„A ako ga uhvatite dan kasnije, šteta je učinjena“, kaže on.

(CNBC Make It)