Naplata PDV-a u Bosni i Hercegovini od februara 2021. godine u konstantnom je porastu, međutim ako se uđe u strukturu – rast prihoda uglavnom je rezultat uvoza, a ne unutrašnje potrošnje koja bilježi skromnije stope rasta u posljednjih šest mjeseci, posebno u februaru i martu 2022. godine, kada su iznosile 3,1 i 1,6 odsto.
Ovo se, između ostalog, navodi u analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u kojoj se ističe da je kod uvoza zabilježen rast od 36,4 odsto, a domaćeg PDV-a od 5,1 odsto.
“Pregled kvartalnih trendova pokazuje rastući trend kod PDV-a na uvoz, što je i očekivano s obzirom na rast uvoza koji je dodatno podstaknut rastom cijena na svjetskom tržištu. Nasuprot tome, kod naplate domaćeg PDV-a evidentan je silazni trend kvartalnih stopa rasta, što može biti posljedica pada potrošnje građana zbog smanjene kupovne moći u uslovima rasta inflacije koju ne prati rast zarada, ali i zbog povećanih isplata povrata PDV-a uvoznicima”, navodi se u analizi.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH smatraju da je moguće da uvoznici, strahujući od nastavka rasta cijena na svjetskom tržištu i nestašice dobara, uvoze veće količine dobara koje tržište u BiH ne može apsorbovati u kratkom roku.
“Isplate povrata PDV-a u martu 2022. su bile čak za 43,4 posto veće nego u istom mjesecu 2021. godine. U prvom kvartalu 2022. zabilježen je rast povrata od 38,1 posto. U prvom kvartalu 2022. godine obveznicima je vraćeno 158,3 miliona konvertibilnih maraka povrata PDV-a više nego u istom periodu 2021, dok su isplate povrata međunarodnim projektima bile manje za 23,7 miliona konvertibilnih maraka”, navodi se u analizi Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Ekonomisti ističu da se, kada je riječ o rastu prihoda od PDV-a, radi o istoj stvari samo je drugo obrazloženje, odnosno da je činjenica da se više uplati PDV-a, ali da je pitanje ko to u većem obimu na kraju plati – uvoznici ili sami građani.
“Došlo je do poskupljenja ponude, finalnih proizvoda i finalnih usluga na našem tržištu i faktora proizvodnje u kontekstu uvoza i finalnih uvoznih proizvoda koje uvozimo. Ko plaća cijenu toga, građani direktno ili indirektno ili privrednici direktno ili indirektno, to je svejedno, ona se na kraju plati. Tačno je da je došlo do rasta prihoda od PDV-a zbog poskupljenja i direktno tu spada i skuplji uvoz”, rekao je ekonomista Admir Čavalić.
On kaže da je situacija takva da se ekonomski ugovori u nekim oblastima ne mogu zaključiti za sedam dana jer nema jasne kalkulacije i problem je lagerovanje robe, ali i to je direktna posljedica inflacije i u ekonomiji to zovemo potencijalno pogrešne investicije.
Inače, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH za 2022. godinu projektovali su 9,1 odsto rast prihoda od indirektnih poreza, međutim u prvom kvartalu ove godine taj rast je bio čak 21,8 odsto. Ipak, u UIO smatraju da postoje značajni rizici za ostvarenje projekcija prihoda od indirektnih poreza u ovoj godini i to zbog ogromnih nepoznanica u pogledu dešavanja u Ukrajini i razvijanju epidemiološke situacije u zemlji i okruženju.
Naplata akciza na duvan nepredvidiva
Prihodi od akciza na duvan i duvanske prerađevine zabilježili su rast u prvom kvartalu 2022. godine i pored toga što se na tržištu desila velika promjena, odnosno ugašena je domaća duvanska industrija, i to nakon četiri godine rapidnog smanjenja proizvodnje.
“Nakon nestanka velikog domaćeg proizvođača na tržištu BiH ostale su de fakto samo tri inostrane duvanske kompanije. Naplata akciza na kraći rok je nepredvidiva jer je povezana sa poslovnim politikama te tri kompanije, a u osnovi nema direktne veze sa potrošnjom kao kod ostalih akciznih proizvoda jer se akcizne markice zbog proizvodnje izvan BiH preuzimaju najmanje mjesec i po prije stavljanja cigareta u promet“, navodi se u analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Izvor: Nezavisne
