Potpuna primjena dugo najavljivanog projekta elektronske fiskalizacije počeće tek 2020. godine. Projekat je trebalo da bude implementiran ove godine, ali je naprije prolongiran iz tehničkih razloga, da bi se naknadno ustanovilo da je potrebno kreirati poseban zakon. Kako pokazuje Vladin Program ekonomskih reformi, do 2020. godine, primjenom ovog modela koji veoma uspješno funkcioniše u Hrvatskoj, državna kasa će biti punija za čak 30 miliona eura. Primjenom projekta očekuje se smanjenje rada na crno, ukoliko se usvoji rješenje koje će povezivati podatke o operatoru naplatnog uređaja s podacima o uplaćenim porezima i doprinosima.
U Crnoj Gori, kako bi se doskočilo potkradanju države, biće uvedena elektronska fiskalizacija koja podrazumijeva da se svi izdati fiskalni računi objavljuju na internetu, a da se provjera može izvršiti preko SMS poruka.
Aktuelni model fiskalizacije koji podrazumijeva registar kase i izdavanje fiskalnih računa, pokazao se kao prevaziđen, jer su dovitljivi trgovci, naročito na primorju tokom sezone, uvijek nalazili način da ne izdaju fiskalne račune ili da izdaju neispravne. Na taj način se država potkradala za više desetina miliona eura.
Osim što je stari sistem kompleksan i zastario, Poreska uprava (PU) nema informaciju o prometu roba i usluga u realnom vremenu, pa se samim tim ne vrše komparativne analize sa podacima sa poreskih prijava i uporedne analize oporezivog prometa za poreskog obveznika.
Takođe, postojeći sistem ne omogućava implementaciju kvalitetnog izvještajnog sistema i analize rizika.
Kako će funkcionisati novi sistem
Postupak elektronske fiskalizacije, čije se uvođenje planira, započinje u trenutku izdavanja računa.
Prije štampanja, obveznik fiskalizacije digitalno potpisuje račun i putem interneta ga šalje PU. Račun se čuva u bazi, a ne na kontrolnoj traci. Poreska provjerava da li su dostavljeni svi propisani elementi računa i da li su potpisani ispravnim digitalnim sertifikatom. Ako su ispunjeni ovi uslovi određuje se jedinstveni identifikator računa (JIR), koji se šalje obvezniku. JIR se veže za broj računa i vrši se štampa istog. Ovaj proces se odvija u roku od dvije sekunde.
Ovaj model omogućava kupcu i inspektoru da na osnovu JIR-a vrši provjere svakog izdatog računa pomoću SMS-a ili portala Poreske uprave, u realnom vremenu.
Očekuje se porast poreskih prihoda
U Vladi, kako su napisali u prošlom Programu ekonomskih reformi (2017 – 2019), očekuju da će implementacija elektronskog, odnosno softverskog sistema fiskalizacije, dovesti do veće naplate poreskih prihoda, smanjenja neformalne ekonomije, kao i efikasnijeg i kvalitetnijeg mehanizma inspekcijskog nadzora prilikom evidentiranja ostvarenog prometa.
„U pitanju su promjene u načinu nadzora koji podrazumijeva kvalitetan izvještajni sistem, analizu rizika, komparativne analize prometa i podataka sa poreskih prijava, on-line nadzor i optimizacije resursa Poreske uprave“, konstatuje se u dokumentu.
Prihod od 30 miliona eura
U novom Programu ekonomskih reformi za period od 2018 – 2020, data je procjena da će primjenom ove mjere u budžet sliti najmanje 30 miliona eura.
Implementacija će se finansirati iz budžeta i biće potrebno milion eura za nabavku potrebnog hardvera i još milion eura za izradu potrebnog softvera i konsultantskih usluga.
„Shodno uporednom iskustvu iz Hrvatske, nakon parcijalnog puštanja sistema u rad u prvoj godini primjene (nakon 2019. godine) očekuju se budžetski priliv u iznosu od oko preko 30 miliona eura, a nakon pune implementacije sistema može se očekivati da ovi prihodi budu i veći“, podvlači se u novom Programu koji je Vlada usvojila na sjednici prošle sedmice.
Što se tiče ove godine, planirana je izrada nacrta Zakona o elektronskoj fiskalizaciji i održavanje javne rasprave o njemu. I realno se može očekivati njegovo usvajanje u ovoj godini. Takođe, očekuje se i raspisivanje tendera za nabavku potrebnog hardvera za implementaciju sistema i izradu potrebnog softvera.
U narednoj godini planirana je nabavka potrebnog hardvera za implementaciju sistema, izrada potrebnog softvera, kao i izrada posebne zakonske regulative.
Iste godine biće obavljeno testiranje sistema elektronske fiskalizacije godine i postepeno puštanje u rad, odnosno uvođenje procesa dostavljanja podataka po sektorima.
„Potpuna implementacija sistema elektronske fiskalizacije i primjena ovog sistema u svim sektorima je predviđena za 2020. godinu. Konkurencija koja dolazi iz neformalnog sektora predstavlja veliku prepreku obveznicima koji posluju u legalnim tokovima. Ova mjera bi doprinijela rješavanju navedenog problema, tako što bi se kroz efikasniji mehanizam kontrole koji stoji na raspolaganju poreskim inspektorima i boljoj analizi rizika povećao obim oporezivog prometa, a samim tim bi se smanjio nivo nelegalnog poslovanja konkurencije iz neformalnog sektora“, piše u Programu.
Hrvatska prva u svijetu
Susjedna Hrvatska je prva zemlja u svijetu koja je, prije pet godina, implementirala projekat elektronske fiskalizacije.
Rezultati su bili impresivni, jer su prihodi od PDV-a u sektoru trgovine hranom porasli za čak 40 odsto.
Vlada Crne Gore je procijenila da će prihodi budžeta po ovom osnovu biti veći za minimum 30 miliona eura, a mogu doći i do 40 miliona eura. Kolika je to cifra svjedoči podatak da će nepopularno povećanje PDV-a od dva odsto donijeti u budžet oko 40 miliona eura.
Projekat je u novom Programu označen kao prioriretna reformska mjera i ne smije biti više odlaganja. Naročito što se primjenom projekta očekuje smanjenje i rada na crno, ukoliko se usvoji rješenje koje će povezivati podatke o operatoru naplatnog uređaja sa podacima o uplaćenim porezima i doprinosima.
Izvor: Portal Analitika
