Šetnja je jedan od načina koji će vam pomoći da poboljšate svoju kreativnost i unapredite svoj život. To je znao i čuveni kompozitor Ludwig van Beethoven. Naime, on je posle svakog ručka odlazio u duge šetnje šumom. Obavezno je sa sobom nosio olovku i nekoliko listova papira kako bi zapisao note koje bi mu pale na pamet.
Sličnu metodu su koristili i velikani poput Guseav Mahlera i Benjamina Brittena. Naučnici sa Stenforda su dokazali da šetnja podstiče krativno razmišljanje. Objašnjenje ovoga leži u nekoliko činjenica.
Hodanje je najlakši i najbezbjedniji put do dobrog zdravlja duha i tijela. Prednosti hodanja su u tome što organizam bolje funkcioniše, vrši se bolja razmjena materija i udiše se više kiseonika. Tijelo se relaksira i pored blagog umora vraća se izgubljena snaga, kvalitetnije se i zdravije spava. Stučnjaci tvrde da ovaj vid aktivnosti poboljšava kvalitet života za 27 odsto.
Tokom hodanja dolazi do otpuštanja endorfina, hormona koji predstavlja „prirodnu drogu“ koja izaziva dobro raspoloženje. Međutim, hodanje ne poboljšava samo zdravlje već i podstiče krativno razmišljanje. Istraživanje objavljeno u časpoisu Journal of Expermental Psychology pokazalo je da šetnja podstiče kreativnost i to za čak 60 odsto. Šetnja pomaže da ostanemo smireni i koncetrisani i u napetim poslovnim situacijama.
Beethoven i mnogi velikani koristili su šetnju kao odmor. Dakle, po završetku posla poželjno je otići u šetnju i tada postoji velika vjerovatnoća da će doći do „eureka momenta“ jer do kreativnosti dolazi kada se kombinuju naporan rad i analiza urađenog.
Američki istraživači su otkrili da energična šetnja tri puta nedeljno povećava hipokampus, važan dio mozga koji utiče na kratkotrajno i dugotrajno pamćenje i analizu primljemih informacija. Takođe brojna istraživanja koja su sprovedena na starijim osobama pokazala da je šetnja vrlo korisna za sprečavanje ili usporavanje pojave gubitka pamćenja ili demencije, a i za očuvanje sposobnosti učenja.
Gledanje u računar i previše posla kojim smo okupirani blokiraju naše kreativno razmišljanje. Priroda i čist vazduh pomažu našem mozgu da se odmori. Poznato je da je zelena boja, boja ravnoteže i da šetnja u prirodi momentalno oslobađa od stresa. Israživanje sa Harvard unverzitetu pokazalo ja da ljudi koji redovno šetaju imaju manje problema sa pronalaženjem ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Takvi ljudi bolje raspoređuju vrijeme, imaju više samopouzdanja, zbog čega lakše pronalaze taj balans.
Zato ne dozvolite da vas u namjeri da odete u šetnju, spriječi lienost ili neki drugi neuvjerljiv izgovor kako što je na primjer loše vreme. Ne zaboravite da svako vrijeme donosi sa sobom neka nova iskustva tako da i šetnja po kiši može biti zanimljiva i lijepa kao i šetnja po suncu.
