Paralelno sa izborima za Bundestag, u Berlinu se u nedjelju 26. septembra održava i kontroverzni referendum. Njime se predviđa mogućnost nacionalizacije više od 200.000 stanova u glavnom gradu Njemačke.

Teško je ne uočiti ljubičasto-žute plakate koji pozivaju na predstojeći referendum. Na njima na različitim jezicima piše: “Da Berlin ostane naš dom”. U donjem uglu na svakom posteru nalazi se logo grupe koja stoji iza kampanje: “DW und Co. Enteignen!”

Ta grupa želi da građani podrže njihov zahtjev Berlinskom senatu da donese zakon koji bi omogućio eksproprijaciju onoga što oni nazivaju “privatnim” kompanijama za izdavanje nekretnine, posebno onim koje posjeduju više od 3.000 stambenih jedinica. Zagovornici kampanje takođe kažu da bi kompanije trebalo da dobiju nadoknadu “znatno ispod tržišne vrijednosti”.

Oni vjeruju da bi takav zakon bio u skladu s njemačkim Osnovnim zakonom (ustavom), odnosno njegovim do sada nikada korišćenim članom 15, u kojem piše: “Zemljište, prirodni resursi i sredstva za proizvodnju mogu se prenijeti u zajedničku svojinu ili druge oblike javne ekonomije u svrhu socijalizacije, a kroz zakon koji uređuje vrstu i obim naknade.“

Jasno je da im je glavna meta firma “Dojče vonen“ (Deutsche Wohnen), koja posjeduje oko 113.000 stanova u glavnom gradu. Pritom bi bile pogođene i druge velike kompanije, poput firme Pirs grup (Pears Group) ili Vonovia (koja trenutno inače pokušava da kupi “Dojče vonen“).

Referendum o tom pitanju održava se u Berlinu 26. septembra, istog dana kada su i izbori za Bundestag. Da bi do toga došlo, organizatori su morali da prikupe 175.000 potpisa. Uspjeli su u tome za samo nekoliko mjeseci, što pokazuje koliko je veliki problem stanovanja u glavnom gradu Njemačke. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da zakon o eksproprijaciji ima podršku tanke, ali ipak većine birača s pravom glasa.

Pravno problematično

S pravne tačke gledišta, pitanje je komplikovano. Najtežu pravnu prepreku inicijatori referenduma preskočili su u septembru 2019, kada su pravni savjetnici Predstavničkog doma Berlina ocijenili da je predlog u skladu sa članom 15 Osnovnog zakona Njemačke.

Neki pravnici se s tom ocjenom slažu, a neki ne. Ako Berlinski senat usvoji Zakon o eksproprijaciji, on će gotovo sigurno biti na različite načine osporavan pred sudom. U aprilu 2021, Savezni ustavni sud je recimo poništio odluku vlade Berlina da uvede ograničenje visine stanarina u gradu na pet godina.

Jakob Hans Hin, advokat u “Knaute“ (Knauthe), jednoj od vodećih berlinskih kancelarija specijalizovanih za nekretnine, smatra da Zakon o eksproprijaciji ne bi bio primjenljiv u Berlinu. On tvrdi da to što predlog zakona pogađa samo kompanije ili pojedince koji imaju više od 3.000 stanova nema objektivnu osnovu.

Veliki problem je i kompenzacija. “Naknada ’znatno ispod tržišne vrijednosti’ bila bi neustavna“, ocjenjuje Hin za DW. “U tom slučaju firme ne samo da bi bile lišene svoje imovine, već bi i pretrpele direktnu ekonomsku štetu. A država ne smije da se bogati eksproprijacijom.“

Čak i ako predlog prođe, Hin vjeruje da će Berlinski senat prije iskoristiti rezultat referenduma kako bi dobio ustupke od stanodavaca, umjesto da to pretvori u zakon. “Pošto bi se eksproprisala imovina, a ne čitavo preduzeće, bila bi moguća pojedinačna tužba za svaku oduzetu imovinu. Osim toga, podnosile bi se i tužbe protiv samog zakona, tužbe protiv eksproprijacije i protiv visine naknade, a vjerovatno bi se i gradu podnosili zahtevi za nadoknadu štete“, nabraja Hin.

Političko minsko polje

Koliko god pravni teren djelovao klizavo, politički bi mogao da bude još klizaviji. Osim proste većine, neophodno je da za predlog glasa najmanje 25 odsto svih glasača upisanih u birački spisak. To znači da je potrebno da za bude oko 625.000 ljudi. Na referendumu kojim se 2013. predlagala renacionalizacija elektro-mreže u Berlinu, “za“ je glasalo čak 83 odsto izašlih birača, ali je njih u stvari bilo samo 24,2 odsto od ukupnog broja birača, dakle neznatno manje od 25 procenata.

Čak i ako zahtjev prođe na referendumu, to ni na koji način ne obavezuje stranke u Berlinskom senatu da donesu zakon. Berlinom trenutno upravlja lijevo orijentisana koalicija Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Ljevice, a ona je i sama oštro podeljena po tom pitanju. Levica snažno podržava predlog, Zeleni šalju pomešane signale, a SPD, koja će nakon izbora vjerovatno i ostati najjača stranka u Berlinu, tome se protivi, isto kao i sve veće opozicione stranke.

Franciska Gifaj, kandidatkinja SPD za gradonačelnicu, oštro je protiv te ideje: “Za mene je već i sama eksproprijacija crvena linija. Ne želim da živim u gradu koji šalje signal: ovde se vrši eksproprijacija.“

U zvaničnom stavu vladajuće koalicije ukazuje se da bi, prema predlogu zakona, najmanje 226.000 stambenih jedinica u Berlinu prešlo u javno vlasništvo. “To se može postići samo uz pomoć politički i pravno kontroverznog zakona, koji bi imao dalekosežne posljedice i bio potpuno nova pravna teritorija“, navodi se u saopštenju.

“Teško da neko vjeruje da će zakon zaista biti donijet“, ocjenjuje advokat Hin u ime svojih klijenata. “To ne bi bilo izvodljivo ni pravno ni praktično.“ Postoji i mnogo drugih nedoumica u slučaju da predlog na referendumu prođe, a jedno od njih je i kako će to uticati na tržište stanova u gradu.

“Frustracija i razočarenje će biti veoma veliki ako se, nakon slučaja sa ograničenjem visine stanarina, i ovo ’rješenje’ pokaže kao nedostižno. Raspoloženje u gradu biće još gore“, očekuje advokat Hin.

Organizatori u svakom slučaju vjeruju da njihov predlog može “da okonča stambenu krizu“ i da “spasi Berlin“. A jasno je jedno: referendum 26. septembra neće dati konačna riječ, bez obzira na to koliko ljudi bude zaokružilo “da“.

Izvor: Deutsche Welle