Ukupan promet na Beogradskoj berzi u 2013. iznosio je oko 265 miliona eura, što je 20 odsto više nego godinu prije, kaže direktorka te berze Gordana Dostanić.
Ona je ocijenila da je to nedovoljno za oporavak srpskog tržišta kapitala.
“Strukturu prometa ukazuje na nerazvijenost tržišta kapitala, jer se i dalje se trguje isključivo osnovnim finansijskim instrumentima i to dominantno akcijama, u čak 95 odsto od ukupnog prometa”, kazala je ona agenciji Beta.
Dostanićeva je dodala da o strukturi prometa govori i to što se 2010. i 2011. godine učešće blok transakcija (transakcije prethodno dogovorene između kupca i prodavca, a potom realizovene preko Berze) u ukupnom prometu kretalo oko 12 odsto, 2012. oko 30 odsto, dok je više od polovine prometa u 2013. bio rezultat takvih transakcija.
Ona je navela da su u 2013. godine “u sferi teorije” ostali finansiranje emisijama hartija od vrednosti, izvedeni finansijski proizvodi, brojne vrste finansijskih posrednika, dodavši i da privatizacija još uvijek ne prepoznaje druge modele osim tendera i aukcije.
Dostanićeva smatra da bez ozbiljne riješenosti da se finansijsko tržište Srbije ne lišava više raznovrsnih instrumenata za rad, teško može očekivati išta osim održavanja elementarnog funkcionisanja berze.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Osvrćući se na stanje na berzi pre svetske ekonomske krize, ona je podsetila da je ukupan promet Beogradske berze 2007. iznosio dve milijarde eura, a već naredne godine bio je više nego prepolovljen i iznosio je nešto manje od 900 milona eura.
“Tržišna kapitalizacija BELEX-a je sa više od 16 milijardi eura, koliko je iznosila 2007. godine, pala za 10 milijardi, što znači da se danas kreće na nivou od nekih šest milijardi eura”, rekla je ona.
Kako je navela, na to je uticao i bitan pad cijena akcija od 2007. godine do danas, ali i značajan broj hartija isključenih sa tržišta iz raznih razloga, od dospeće obveznica stare štednje, promene pravne forme, do stečaja i lividacije preduzeća.
“Ozbiljna posljedica naglog pada tržišta je kriza povjerenja, pa danas teško da možemo govoriti o domaćoj tražnji za finansijskim instrumentima i domaćoj fondovskoj industriji, kao faktoru od značaja za naše finansijsko tržište”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, prosječna dnevna vrijednost prometa ove godine bila je oko milion eura, dok je 2008. godine dnevno prometovano više od tri miliona eura.
Dostanićeva je kazala da se ne može računati na razvijeno tržište kapitala, ako se na domaćoj berzi ne nalaze kompanije koje svojim poslovanjem, veličinom i korporativnim ponašanjem privlače finansijske investiture.
“Sve je u rukama države. Država kreira poslovni ambijent, donosi strateške odluke koje se realizuju kroz propise, podsticaje. Nije podsticaj samo u oslobađanju od plaćanja dažbina državi ili stimulisanju novčanim davanjima iz budžeta”, kazala je ona i istakla da država mora da se odluči da li joj berza treba ili ne.
Podsjetila je i da je država namerno ili slučajno, i odabirom modela privatizacije propustila priliku da trasira put razvoju tržišta
kapitala. (B92)
