Prema pisanju The Economista, na inflaciju smo već pomalo i zaboravili, jer je čak trećina ljudi iz razvijenog svijeta rođena u vrijeme kada godišnja inflacija nije prelazila pet posto.
Znatno drugačije bilo je 1970-ih, pa čak i 1980-ih, kada je inflacija u zapadnom svijetu bila uglavnom dvocifrena, što je bio najveći problem s kojim se suočavaju ekonomije.
Sjećamo se toga i mi koji smo živjeli u Jugoslaviji gdje smo to doživjeli u ekstremnim razmjerima kad je štamparija u Topčideru jedva stizala da zadovolji potrebe za novčanicama od šest nula. Izgleda da bi se već zaboravljeni pojam “Topčider” kao metafora za besomučno štampanje novca ove godine mogao na neki način vratiti u mainstream.
Međutim, zbog globalizacije, preseljenja proizvodnje u zemlje s jeftinom radnom snagom, tehnološkim napretkom i rastućom produktivnošću, inflacija je u padu i trend nije preokrenut finansijskom krizom iz 2008. godine ili svim centralnim ili negativnim eksperimentima s kamatnim stopama. Čini se da više nema nikakve veze između porasta novčane mase i inflacije, nešto što nije promijenio ni Fed, koji je prošle godine generisao petinu svih dolara u opicaju.
No, kad epidemija završi, potrošnja širom svijeta naglo će porasti. Svi će biti oduševljeni što će moći ponovo da putuju, uživaju u koncertima, večeraju u uglednim restoranima i kupuju bez ograničenja. Snažan rast potražnje, barem u početku, naletjeraće na ograničenu ponudu (kompanije će se teško prilagoditi tako brzo), što će dovesti do uskih grla i vrlo vjerovatnog povećanja cijena. U tom će slučaju centralne banke biti u nezavidnom položaju, jer će morati da preduzmu mjere i provoditi manje labavu monetarnu politiku.
Više kamatne stope mogle bi imati neželjene posljedice. Mnoge kompanije koje su trenutno “iznad vode” samo zbog izuzetno niskih kamatnih stopa mogle bi bankrotirati, a državnim dugom (koji već doseže 125 posto BDP-a u razvijenom svijetu) bilo bi nemoguće upravljati. I naravno, kraj zabave na berzama takođe bi bio vrlo vjerovatan, jer se nulta kamata smatra ključnim faktorom koji hrani berzanski optimizam.
Siniša Malus, Seebiz.eu
