Cijene barela sirove nafte na međunarodnim tržištima snižene su u četvrtak na najniži nivo u posljednja četiri mjeseca, kao posljedica informacija o velikim količinama zaliha, ali i novog napretka u pregovorima Irana i zapadnih zemalja.
Barelom se na londonskom tržištu prometovalo po 89 centi nižoj cijeni od 104,35 dolara, dok je na američkom došlo do blagog rasta od 25 centi, pa je barel koštao 95,05 dolara.
Cijena barela referentne korpe nafte proizvedene o članicama Organizacije zemalja izvoznica nafte – OPEC u četvrtak je iznosila 103,82 dolara, odnosno bila je nepromijenjena u odnosu na prethodni dan.
Podaci o američkom BDP-u
U fokusu ulagača bili su podaci o američkom bruto domaćem proizvodu u trećem kvartalu, gdje se očekuju signali o nivou tražnje u narednom periodu koja bi dalje uslovljavala cijene. Ovakav pritisak na cijene posljedica je kombinacije prilično pesimističnih faktora sa stanovišta vlasnika naftnih fjučersa.
Najznačajniji među njima su podaci o više nego dovoljnim zalihama u svijetu, a pojeftinjenje nafte na neameričkim tržištima potpomognuto je i efektima jačanja američke valute. U normalnim tržišnim okolnostima, kada dolar raste cijene roba, poput nafte, koje se inače izražavaju u američim dolarima poskupljuju za korisnike drugih valuta, zbog čega dolazi do globalnog pada tražnje.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Pregovori Zapada i Irana
Zapadne zemlje i Iran započeli su u četvrtak dvodnevne pregovore čiji rezultat bi trebalo da bude dogovor o spornom nuklearnom programu, zbog kojeg su zvaničnom Teheranu uvedene sankcije. Nakon prve faze susreta utisci svjetske javnosti su kao da sporazum nije na vidiku, međutim, izjava ministra vanjskih poslova Irana Mohamada Džavada Zarifa koju je prenio CNN da će dogovor biti postignut „ukoliko obije strane budu dale sve od sebe“ ohrabruje naročito ulagače na naftnim tržištima.
Jedan od važnih signala na kraju sedmice je i objavljivanje oktobarskih podataka o zapošljavanju u Sjedinjenim Američkim Državama, što ulagačima pomaže da procijene da li bi Federalne rezerve u skorijoj budućnosti mogle krenuti sa ukidanjem stimulansnih mjera američkom tržištu kapitala kroz program kupovine obveznica, u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno.
Važan signal za učesnike na naftnim tržištima bili su i podaci o ekonomskom oporavku zemalja eurozone koji se odvijaju sporije od očekivanja, zbog čega je sav fokus upravo na privrednim kretanjima u SAD.
ECB snizila kamatne stope
Iako je vrijeme objavljivanja podataka o poslovanju evropskih kompanija, koji su većinom u rangu ili čak iznad očekivanja, značajniji signal ulagačima na tržištu kapitala sa Starog kontinenta došao je iz Evropske centralne banke. Iako su se u četvrtak očekivali podaci o industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj, javnost je bila iznenađena odlukom ECB-a da snizi kamatne stope u zemljama eurozone sa dosadašnjih 0,5 na 0,25 odsto.
Ovakav potez se, međutim, nije očekivao prije decembra, ali je presudan faktor bio pad inflacije koja je u oktobru svedena na tek 0,7 odsto. Ulagači na tržištima u očekivanju su novog poteza ECB-a koji bi mogao uključiti novi krug jeftinih bankarskih kredita na tri godine, zahvaljujući kojima bi trebalo doći do porasta likvidnosti u zemljama eurozone, kao i rasta međubankarskih kamatnih stopa.
Ključni signal koji u petak dolazi iz EU biće podaci o industrijskoj proizvodnji u Francuskoj, kao i njemački podaci o trgovinskom bilansu. Iz Kanade stižu i podaci o zaposlenosti, zbog čega bi za trgovce valutama ovo mogao biti ključni razlog da obrate pažnju na kanadski dolar. (pobjeda.me)