Banke se suočavaju s izazovom da prate kriminalce koji su ne samo odlučni u pronalaženju novih i inovativnih načina da izbjegnu sankcije, već i sa činjenicom da imaju nekoliko mjeseci prednosti.

Otkrivanje da su JPMorgan Chase i HSBC nesvjesno obradili plaćanja za kompanije povezane sa preminulim ruskim vojskovođom Jevgenijem Prigožinom, uprkos njegovom sankcionisanom statusu u tom trenutku, naglašava koliko je teško boriti se protiv finansijskog kriminala, čak i za banke sa dugogodišnjim iskustvom.

Neke velike institucije vjeruju da su u zaostatku čak 23 mjeseca u odnosu na kriminalce kada je u pitanju otkrivanje finansijskog kriminala uopšte, prema novom istraživanju RedCompass-a, koje je obuhvatilo 300 visokih stručnjaka za plaćanja u američkim bankama. Prosječni zaostatak iznosio je osam mjeseci.

Najneuhvatljiviji kriminal? Jedna od tri osobe ukazala je na finansiranje proliferacije – finansijsku podršku širenju ili razvoju oružja za masovno uništenje, često u suprotnosti sa sankcijama.

“Čak i banke, koje su vjerovatno najbolje opremljene u poređenju s drugim sektorima, imaju poteškoća,” kaže Katarina Pranjić, šefica za regulaciju i politiku u LexisNexis Risk Solutions, prenosi thebanker.com.

“Kada govorimo o izbjegavanju sankcija, postoji jedna konstanta s kojom se teško borimo, a to su kompleksne vlasničke strukture koje se koriste za skrivanje pravih vlasnika, ljudi koji su možda na listama sankcionisanih.”

Banke prekidaju veze da bi izbjegle kreativne kriminalce

Pored korišćenja fiktivnih kompanija, kao što je to činio Prigožin, banke se takođe suočavaju s novim šemama zaobilaženja sankcija, poput “tamne plovidbe”, fenomena u kojem se isključuju sistemi za praćenje na brodovima ili falsifikuju podaci kako bi se prikrili rute, vlasništvo ili sam teret.

Kriminalci postaju sve smjeliji, što se nedavno pokazalo kada su luksuzni automobili iz Britanije i Evrope viđeni kako prelaze gruzijsku granicu na putu ka Rusiji usred bijela dana.

Kriminalci iskorišćavaju zemlje sa slabom korporativnom transparentnošću i banke korespondente sa slabom kontrolom kako bi sakrili potencijalne povrede sankcija, kaže Pranjić. Međunarodne banke koje posluju putem ovih kompanija iz trećih zemalja, međutim, i dalje su odgovorne za to da osiguraju da se ne odvija nezakonita aktivnost.

Sve veći obim sekundarnih sankcija na entitete koji posluju sa primarno sankcionisanim stranama — uz porast od 14 odsto u broju osoba ili entiteta dodanih na glavne liste sankcija u prvoj polovini 2024. godine — doveo je do značajnog smanjenja rizika.

Ovo je naročito istinito za kreditore u zemljama koje su saveznici Rusije, kao što su Kina, Turska i UAE, kaže George Vološin iz Association of Certified Anti-Money Laundering Specialists.

Neke kineske banke sada izbjegavaju transakcije denominovane u juanima sa ruskim partnerima, prema Vološinu, uprkos malom riziku od američkih sankcija na ovu valutu, zbog percipiranih rizika.

U posljednjih nekoliko mjeseci, tri od četiri najveće kineske banke — Industrijska i komercijalna banka Kine, Kineska građevinska banka i Banka Kine — prestale su poslovati sa sankcionisanim ruskim institucijama, prema izvještajima ruskih medija.

William E. Pomeranz, viši saradnik u istraživačkom centru Wilson Center, kaže: „Niko nije očekivao da će Kina, dugogodišnji ruski saveznik, u osnovi prekinuti trgovinu s Rusijom zbog straha od sekundarnih sankcija.“

Čak ni zapadne banke nisu imune na prekid poslovanja. Neke američke banke preduzele su preventivne mjere ukidanjem usluga kliringa američkih dolara zapadnim bankama koje i dalje posluju u Rusiji, čak i kada te institucije djeluju legalno.

Šta banke još mogu uraditi da izbjegnu kršenje sankcija?

Tehnologija može označiti sumnjive transakcije, ali ljudska intervencija je i dalje ključna, kaže Vološin. To znači da klijenti treba da razumiju da će određene transakcije zahtijevati više vremena za obradu.

Vološin kaže: “Tako ćete potrošiti dodatna tri ili pet dana za istraživanje potencijalnih prekršaja. Banke će morati postavljati teška pitanja klijentima, kao i kontaktirati druge banke u lancu plaćanja.”

Syed Rahman, partner u advokatskoj firmi Rahman Ravelli, savjetuje: „Rano uključivanje pravnog odjeljenja je od suštinske važnosti, kako bi se omogućilo pravovremeno pravno savjetovanje o identificiranim rizicima.“

Banke takođe mogu smanjiti lažne pozitivne slučajeve uz pomoć rješenja zasnovanih na vještačkoj inteligenciji koja mogu detektovati varijacije u pravopisu imena i entiteta, održavati ažurirane liste sankcija i trenutno pregledati transakcije, objašnjava Rahman.

Mantra “poznaj svog klijenta” jednostavno više nije dovoljna; danas službenici za usklađenost moraju takođe “poznavati svoj brod” kako bi se suprotstavili rastu “tamne plovidbe”. To znači pažljivo provjeravanje ne samo papirologije broda da bi se vidjelo ko je vlasnik, već i njegove istorije plovidbe da bi se utvrdilo da li je pristajao u sankcionisanoj zemlji ili prevozio ilegalnu robu.

Uprkos izazovima u borbi protiv finansijskog kriminala kao što je izbjegavanje sankcija, banke ostaju optimistične. One polažu nade u nove tehnologije, bolje interne procese i bržu podršku dobavljača.

Tri od četiri ispitanika u istraživanju RedCompass-a ostaju uvjereni da mogu smanjiti prosječni osmomjesečni zaostatak za kriminalcima, dok jedan od četiri vjeruje da bi možda mogli sustići kriminalce.