Crnogorske banke su za devet mjeseci ove godine uzele 85,3 miliona eura za kamate i 23,6 miliona eura za provizije i naknade.Posljednji izvještaj Centralne banke saopšten krajem protekle nedjelje pokazao je da su efektivne kamate u septembru veće nego mjesec ranije, što je iznenađenje s obzirom da su banke posljednjih par mjeseci bombardovale javnost o smanjenju nominalnih kamatnih stopa.

Povećali troškove

Razlog je, kako navodi bankarski ombudsman dr Halil Kalač, to što su bankari ukalkulisali veće provizije i naknade, s obzirom da su nominalne kamate bile niže, a efektivne u koje ulaze i svi troškovi kredita veće.

– To je objašnjenje, ali je klijentu svejedno kako se zove ta vrsta troškova kad on mora da ih plati kaže ombudsman dodajući da klijenti dolaze u kancelariju bankarskog ombudsmana i kažu da ne znaju koji su to troškovi i zašto je došlo do njihovog rasta.

– U posljednjem izvještaju kaže se da je u septembru prosječna efektivna ponderisana kamata bila 9,63 odsto, a nominalna 8,22 odsto. Konstatovan je rast u odnosu na avgust kada je prosječna efektivna iznosila 9,05, a nominalna 7,98 odsto. Postavlja se pitanje zašto je došlo do rasta efektivnih kamata na novoodobrene kredite. Rečeno je da je razlog rast troškova koji nijesu prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa nego drugi troškovi provizije i naknade kaže Kalač i podsjeća da se efektivna kamata dobija kad se na nominalnu dodaju troškovi kredita.

On objašnjava da su podaci po bankama veoma različiti.

– Ne mora da je došlo do rasta troškova provizija i naknada kod svih banaka. Da bi tačno došli do odgovora, morali bi uraditi jednu analizu kako bi došli do uzroka rasta ovih troškova kaže Kalač.

Bili smo ohrabreni najavama o smanjenju kamata na novoodobrene kredite, ali se danas vidi, kaže ombudsman, da to nije to što smo očekivali. Čak imamo i rast koji se objašnjava većim troškovima u nekim bankama.

– Klijenta ne interesuje koliko će šta pojedinačno platiti, nego krajnja cijena kredita a to je efektivna kamatna stopa objašnjava ombudsman.

Nema analize

Banke, dodaje on, ne prave smjeliji korak ka smanjenju kamata. Na ovom tržištu ne nastupaju kao na tržištima u okruženju.

– Nikada nijesmo dobili podrobnu analizu od strane banaka o mogućnosti smanjenja kamatnih stopa, ali često čujemo izgovore zašto je stanje takvo kakvo jeste objašnjava Kalač.

Takva analiza, dodaje on, građanima i stručnoj javnosti dala bi odgovor kakva je perspektiva kamata i zašto ne dolazi do pada.

– Očekivali smo i da veća konkurencija banaka, kojih sad ima 14, dovede do pada kamata, ali vidimo da neke banke imaju gubitke. To je u početku poslovanja normalno, ali moramo priznati da smo svi očekivali veći pad kamata kaže Kalač i dodaje da se nada da će u naredna dva mjeseca doći do značajnijeg pada.

I u Centru za zaštitu potrošača kažu da su česte žalbe na provizije.

– Zale se na visinu provizija kao i da im iznos za njih skidaju sa računa, a da ih ne obavještavaju, da im se ne saopštava visina, odnosno cijena usluge – kaže direktorica CEZAP-a Olga Nikčević.

Bankari rade šta im drago, ali, dodaje ona, to bi moglo i da se toleriše kada bi davali potpune informacije klijentima kako bi oni mogli da vide koja banka je najjeftinija.

Nikčević podsjeća da su kamate izuzetno visoke i znatno veće od onih u EU i da se još ne nazire kada bi se mogle približiti njima.

Dakić: Kamate su i dalje visoke

Guverner Centralne banke Milojica Dakić je kazao da u posljednjem mjesecu registruju blagi porast kamatnih stopa na novoodobrene kredite.

Kamate zavise od ponude i tražnje, boniteta zajmotražioca… To znači da je jedan od ovih faktora bio opredjeljujući prilikom nivelisanja kamata od strane banaka. S obzirom da je trend kamata u Crnoj Gori opadajući, bankarske stope su i sa povećanjem iz posljednjeg izvještaja i dalje u zoni opadajućih objasnio je Dakić.

Guverner je dodao da je finansijski rezultat banaka pozitivan, a kamatne stope visoke iako ispoljavaju stalnu tendenciju smanjenja.

CKB uzela najviše od kamata i provizija

Podaci iz devetomjesečnog izvještaja o poslovanju banaka pokazuju da je CKB uzela najviše od svih banaka za kamate, provizije i naknade. Neto prihodi od kamata u CKB su 16,59 miliona, a od provizija i naknada 7,1 miliona. Na drugom mjestu je Erste sa 14,7 miliona od kamata i 1,58 miliona od naknada i provizija. Na trećem mjestu je Sosiete ženerale banka, čiji je neto prihod od kamata 14,5 miliona, a od naknada i provizija 2,9 miliona eura.

NLB Montenegro banka je od kamata prihodovala 10,8 miliona, a od provizija i naknada 2,4 miliona eura, Hipotekarna banka od kamata je uzela 8,5 a od naknada i provizija 4,1 milion, HAAB od kamata 5,3 miliona, a od naknada i provizija

979.000 eura, Prva banka od kamata ima 4,8 miliona a od naknada i provizija 1,6 miliona, Atlas banka od kamata 4,4 miliona a od provizija i naknada 4,07 miliona, Komercijalna banka Budva od kamata 2,9 a provizija i naknada 645.000 eura, Univerzal kapital banka od kamata 1,04 miliona a provizija i naknada 557.000 eura.

Lovćen banka je od kamata zaradila 926.000 a od naknada i provizija 125.000 eura, Invest banka Montenegro od kamata je ubrala 872.000 a od naknada i provizija 5.000 eura, Zapad banka od kamata ima 150.000 eura a od provizija i naknada 7.000 eura. Zirat banka od kamata prihoduje 2.000 eura a od provizija je u minusu 57.000 eura.

Dok su u bankama prihodi od kamata i provizija u određenoj srazmjeri, kod MFI su razlike znatno veće jer su kod njih kamate izuzetno visoke, pa su provizije i naknade zanemarljive. Monte kredit je za devet mjeseci od neto kamata zaradio 822.000 eura a od naknada i provizija 75.000, Montenegro investments kredit od kamata 437.000 a naknada i provizija 49.000 eura, Ozmont 23.000 i 5.000, Klikloan 303.000 i 5.000, Altermodus 3,3 miliona i 188.000 eura i MFI Kontakt 181.000 i 35.000 eura.

Izvor: Pobjeda