U Srbiji pojedine banke naplaćuju višestruko veće penale za kašnjenja, čak i do četiri i po puta više od regularnih, javlja beogradski Blic.
To je slučaj i sa građanima i s firmama, koji kasne s otplatom obveza. Zatezne kamate se naplaćuju od 0,1 pa i do 0,5 posto i to dnevno. Tako je firma iz Beograda, koja je kredit uzela polovinom 2008. na iznos od 112.000 franaka i do sada je otplatila 60.637, dobila potvrdu da duguje još 187.000 franaka. Od toga je glavnica 92.600 franaka, 10.800 je neplaćena redovna kamata, a čak 83.400 franaka je zatezna.
Naime, banka je zaračunavala nezakonitu zateznu kamatu od 0,1 posto dnevno, što je 36,5 posto godišnje. Kada se na to doda i cijena kredita, ispada da na ime regularne i zatezne kamate firma mora izdvojiti više od 50 posto godišnje. Inače, zakonska zatezna kamata za franke je 8,13 posto.
“Nismo imali novac za cijeli iznos rate, ali smo uplaćivali kako nam je stizao na račun. Kada smo tražili presjek koliko dugujemo, ispada da nam je polovina duga samo za zateznu kamatu, iako smo kredit otplaćivali pet godina” priča za “Blic” vlasnik ove firme.
Slična situacija je i sa građanima. Ima slučajeva da pojedine banke, bez obzira na to je li riječ o dinarskim ili deviznim zaduženjima, zaračunavaju zateznu kamatu od 0,5 posto dnevno. To za godinu dana, kada se doda i redovna kamata, iznosi i preko 100 posto.
“U situaciji kada građaninu banka obračunava i naplaćuje zateznu kamatu koja je višestruko veća od zakonske, savjet je da se prigovorom obrate Narodnoj banci Srbije. Ako taj prigovor ne urodi plodom, ostaje sud kao posljednja instanca gdje mogu zatražiti zaštitu prava”, poručuje Dejan Gavrilović iz Udruženja bankarskih klijenata “Efektiva”.
Kada je riječ o kompanijama, njihov put za traženje pravde je drugačiji. Oni direktno podnose tužbe sudu. Prema zakonu, zatezna kamatnu stopa predstavlja zbroj referentne kamate zemlje iz koje je valuta plus osam posto marže.
