Mađarska OTP banka je objavila da je kupila sve akcije Findomestik banke u Srbiji, čime će svoj tržišni udeo poiećati sa 1,4 na 1,9 odsto. Ova transakcija označava povlačenje francuskog giganta, BNP pariba banke, iz Srbije, u koju je ušla 2011. upravo kupovinom Findomestika.
Prema ocjenama analitičara, ova kupovina predstavlja logičan korak, s obzirom na visoke regionalne ambicije OTP banke, ekstremno nisku cijenu po kojoj se banke na ovom tržištu trenutno mogu kupiti, kao i slabe rezultate Findomestika u Srbiji. Uz to, ovime se nastavlja trend konsolidacije bankarskog tržišta, pošto su prethodno ugašene četiri državne i sa državom povezane banke, dok se belgijska KBC banka povukla iz Srbije, a Dunav banka je prodata Telekomu.
Uz to je i bivša Folksbanka prodata znatno jačoj Sberbanci, Moskovsku banku je preuzela VTB banka, NBG se utopila u Vojvođansku, a sada se najavljuje i dolazak Romana Abramoviča u kragujevačku KBM banku (bivšu Kredi banku), dok je Mirabank iz Ujedinjenih Arapskih Emirata već zakupio i renovirao prostorije svog sjedišta na Novom Beogradu.
Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za Danas da na kupovinu banaka i dolazak novih igrača utiče to što se u ovom trenutku banke u Srbiji mogu kupiti vrlo jeftino na podlozi pročišćenih bilansa.
– Kupac računa na izlazak iz krize u narednim godinama, pri čemu preuzimanjem postojeće banke dobija njenu tržišnu poziciju i infrastrukturu, i to tako jeftino kako više neće moći da kupi banku bar tokom sljedeće decenije. Kupci gledaju potencijalni profit u narednih pet do 10 godina, naravno u zavisnosti od toga da li se banka primarno bavi stanovništvom, malim i srednjim preduzećima ili drugim oblastima. U ovom konkretnom slučaju, strateški cilj OTP banke, inače jedne od najjačih u okruženju, jeste da se proširi u regionu – kaže Đukić.
Po njemu, to što će OTP sa Findomestikom imati ukupno 1,9 odsto tržišta, što je i dalje mali udio, ne treba posmatrati odvojeno od cjelokupnog poslovanja ove grupe, jer je “OTP-u bitan konsolidovan bilans za sve zemlje u kojima posluje”.
– Ne možete na svim tržištima na kojima poslujete ostvariti sve ciljeve, ali oni gledaju potencijal za rast kreditne aktivnosti posle krize, za godinu ili dvije dana – kaže Đukić, dodajući da su OTP-u u Srbiji bitna tržišta Novog Sada, Beograda i Vojvodine, tako da je, posmatrajući geografsku pokrivenost mreže, kupovina Findomestika bila logičan potez za ovu grupaciju.
– Ko je prije par godina mogao da kaže da će BNP pariba promašiti u Srbiji? Niko. Ali, uz pogrešan izbor kadrova, to se desilo. I oni su to prihvatili i odlučili da se povuku – dodaje Đukić, koji smatra da je to zdrav potez.
Prema njegovom mišljenju, ovakva prodaja banaka i ukrupnjavanje je izuzetno dobro, jer se na taj način “pročišćava i tržište”, pošto kupci traže pročišćene bilanse. To znači da kupac banke, kako kaže ovaj stručnjak, prije kupovine pravi presjek stanja i gleda sve gubitke, i prikazane i skrivene i potom vrši otpis gubitaka na teret kapitala. Dakle, kupac dobija zdravu banku, plaćenu samo onoliko koliko vrijedi zdrav dei posla, dok sve ostale gubitke pokriva prodavac. Posle toga na tržištu i ostaje da radi zdrava i stabilna banka.
– Određivanje cijene jedne banke se uvjek radi na vrlo sistematičan način – naglašava ovaj stručnjak.
Po njemu, srpsko bankarsko tržište je ekstremno usitnjeno kada se uporedi, recimo, sa hrvatskim, bugarskim ili rumunskim, “tako da je ovo jako dobro”. Đukić očekuje još i “veće pomake na bankarskom tržištu Srbije”, konstatujući da bez prisustva konzorcijuma banaka ne može biti ni finansiranja velikih projekata u Srbiji.
– Za razliku od državnih banaka, kod kojih su poreski obveznici platili jako visoku cijenu, u ovom slučaju imamo transakciju dvije privatne banke, kojima se čiste bilansi, a nema nikakvog troška za građane – zaključuje on.
Slično njemu, i profesor Ekonomskog fakulteta Boško Živković takođe smatra da će se konsolidacija u bankarstvu nastaviti, ali ne vjeruje u privlačnost našeg tržišta.
– Nisam siguran da je bankarsko tržište Srbije atraktivno. Možda u segmentima, ali ako se gleda kao cjelina sa potencijalom rasta, onda sigurno ne – smatra Živković.
Izvor: Danas
