Centralna banka usvojila je na današnjoj sjednici Savjeta Izvještaj o radu Centralne banke Crne Gore za 2021. godinu. U Izvještaju je konstatovano da je CBCG uspješno upravljala posljedicama krize izazvane pandemijom koronavirusa i doprinijela očuvanju finansijske stabilnosti, kroz implementaciju pažljivo osmišljenih mjera, navoi s eu saop[tenju CBCG.
“Tokom 2021. godine mjere CBCG bile su prvenstveno usmjerene ka fizičkim licima, kao i ka mikro, malim i srednjim preduzećima. Očuvano i snažno povjerenje u bankarski sistem odrazilo se kroz dostizanje istorijskih maksimuma depozita i likvidne aktive banaka. Jedini indikator koji bilježi pogoršanje odnosi se na nivo nekvalitetnih kredita. Zabilježen je blagi rast NPL-a, koji je bio i očekivan, imajući u vidu nepovoljan eksterni ambijent, kao i postepeno ukidanje mjera CBCG. Konstatovano je da je deficit tekućeg računa platnog bilansa za prethodnu godinu iznosio 9,2%, što je najniži nivo od obnove nezavisnosti Crne Gore. Takođe, u prethodnoj godini ostvaren je izuzetno visok priliv neto stranih direktnih investivija, koji je iznosio 512 miliona eura, odnosno 11,3% procijenjenog BDP-a”, navode iz Centralne banke.
U Izvještaju o stabilnosti finansijskog sistema u 2021. godini je konstatovano da su sistemski rizici na kraju prošle godine bili umjereni i na nešto nižem nivou u odnosu na 2020. godinu, zahvaljujući, prije svega, ostvarenom ekonomskom oporavku. Rizici su, međutim, i dalje prisutni i posebno izraženi u fiskalnoj sferi, usljed relativno slabe međunarodne konkurentnosti domaće ekonomije i visoke potrošnje naspram niske akumulacije, te zavisnosti od priliva inostranog kapitala. U kontekstu tekuće krize uzrokovane situacijom u Ukrajini, neophodan je odlučan nastavak dobro izbalansiranih mjera fiskalne i monetarne politike
Prema Izvještaju o stabilnosti cijena u 2021. godini, godišnja inflacija mjerena potrošačkim cijenama je u decembru 2021. godine iznosila 4,6%, dok je prosječna godišnja inflacija iznosila 2,4%. Najveći doprinos rastu cijena dale su cijene iz kategorija „hrana i bezalkoholna pića“ i „prevoz“. Što se tiče budućih kretanja cijena, modelska prognoza CBCG za kraj 2022. godine projektuje inflaciju u rasponu od 6,7% do 11,3%, sa centralnom tendencijom od 8,8%. Ekspertska procjena CBCG prognozira nešto višu stopu inflacije za kraj godine, u rasponu od 8% do 12%. Usljed visoke neizvjesnosti, obje projekcije će biti ažurirane tokom godine.
Savjet je danas usvojio Odluku o izmjeni i dopunama Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja epidemije zarazne bolesti COVID 19 na finansijski sistem. Izmjena važeće odluke inicirana je u cilju ublažavanja potencijalno negativnog uticaja promjene cijena hartija od vrijednosti na kapitalnu poziciju kreditnih institucija. Naime, povećana volatilnost na finansijskim tržištima, izazvana COVID 19 krizom, a naročito situacijom u Ukrajini, odrazila se, između ostalog, na pad tržišne cijene hartija od vrijednosti u koje su kreditne institucije investirale, te postoji mogućnost negativnog uticaja na regulatorni kapital i, posljedično, finansijsku poziciju kreditnih institucija.
“U cilju ublažavanja negativnog uticaja prepoznatog rizika, izmjenom odluke se utvrđuje dodatna mjera privremenog karaktera koja će kreditnim instutucijama omogućiti da, prilikom vrednovanja dužničkih finansijskih instumenata raspoloživih za prodaju utvrđenih u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI 9), isključe 70% iznosa akumuliranih nerealizovanih gubitaka koji su uključeni u ukupni ostali rezultat, a koji su nastali nakon stupanja na snagu ove odluke. Ova mjera će važiti do kraja tekuće godine i odnosiće se samo na hartije od vrijednosti koje su emitovale centralne vlade i jedinice lokalne i regionalne samouprave, definisane Odlukom o adekvatnosti kapitala kreditnih institucija”, navodi se u saopštenju.
Najnoviji podaci pokazuju da su novoodobreni krediti u prva četiri mjeseca tekuće godine iznosili 455 miliona eura, što je 17% više u odnosu na uporedni period rekordne 2019. godine, odnosno 43,1% više u odnosu na uporedni period 2021. godine. Ovako intenzivnu kreditnu aktivnost kreditnih institucija prati stagnacija kamatnih stopa, pa je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kraju aprila 2022. godine iznosila 5,58%, odnosno 4,08% za pravna lica i 7,09% za fizička lica.
U cilju propisivanja obaveza kreditnih i finansijskih institucija po pitanju primjene restriktivnih mjera, Savjet je usvojio Smjernice u vezi sa primjenom međunarodnih restriktivnih mjera od strane kreditnih i finansijskih institucija i o načinu vršenja nadzora nad primjenom tih mjera.
Savjet je usvojio Odluku o izmjenama Odluke o reprodukciji novčanica u cilju usklađivanja važeće odluke sa propisima Evropske centralne banke. Takođe, Savjet je usvojio Odluku o utvrđivanju najreprezentativnijih usluga povezanih sa računom za plaćanje potrošača, kojom je utvrđeno 14 usluga koje potrošači najčešće koriste u vezi sa računom za plaćanje i koje ih izlažu najvećem trošku, poput: vođenja računa za plaćanje, internet i mobilnog plaćanja, prijema i prenosa novčanih sredstava, izdavanja kreditnih i debitnih kartica i dr. Naknade koje kreditne institucije naplaćuju po osnovu pružanja ovih usluga će, od januara sljedeće godine, biti javno objavljivane na sajtu CBCG, što će potrošačima omogućiti da, na lak i jednostavan način, izvrše njihovo poređenje i odaberu najpovoljnije uslove. Za očekivati je da ovo pooštri konkurenciju između kreditnih institucija i, posljedično, smanji troškove korisnika po ovom osnovu.
Savjet je, na današnjoj sjednici, usvojio i Izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke za februar i mart 2022. godine i izvještaje o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banka za četvrti kvartal 2021. godine i prvi kvartal 2022. godine i razmatrao ostala pitanja iz svoje nadležnosti.
