Pohod na finansijski kriminal povezan s koronavirusom predstavlja novi izazov za banke, koje bi se mogle suočiti sa značajnim regulatornim posljedicama ako se ustanovi da su postupale neetično tokom krize, upozoravaju stručnjaci za regulisanje tržišta i poštovanje zakona.
– U ovom trenutku dolazi do povećanja rizika od prevare, pranja novca, podmićivanja i korupcije – sheme koje žele iskoristiti pandemiju – a istovremeno se može pojaviti smanjena sposobnost usklađenosti funkcija kako bi ostale sigurne, rekla je Nicolette Kost de Sevres, koja u Parizu u Mayer Brownu vodi istrage i regulatornu praksu.
Kako su poslovne operacije poremećene i prevaranti nastoje da iskoriste epidemiju koronavirusa, bankama postaje sve složenije i izazovnije da prepoznaju loše aktere i sumnjive transakcije. Britanska nacionalna agencija za borbu protiv kriminala 26. marta upozorila je da “kriminalci iskorišćavaju pandemiju COVID-19 kako bi prevarili ljude” i da će se “to samo povećati”. To uključuje porast cyber napada i internet prevara za kupovinu gdje prevaranti prodaju nepostojeće medicinske potrepštine ili lažne testove za testiranje.
Kako su kriminalci visoko prilagodljivi, vjerovatno će se pojaviti nove tehnike i kanali pranja novca, objavila je 31. marta Evropska bankarska agencija.
– Neizbježno je, kad god imate povećani rizik od cyber prevara i kriminala, istovremeno se povećava rizik od pranja novca, rekao je Julian Hui, viši stručni saradnik u regulatornoj praksi finansijskih usluga u advokatskoj kompaniji Baker McKenzie u Londonu.
Ono što bi banke okarakterisale kao uobičajeno poslovanje zakonitih kompanija prije krize sada bi moglo predstavljati i rizik od pranja novca, posebno kada je riječ o sektorima zahvaćenim propisima o zatvaranju, rekao je.
– Bilo koji posao koji nastavi trgovati kršeći hitne propise, novac koji od toga zarađuje sada je kriminalna imovina, a banke će to morati da identifikuju, rekao je Hui. – Na primjer, ako banke vide da kupci njihovih restorana i dalje ostvaruju isti promet, to bi trebala biti crvena zastava.
Krađa identiteta i krivotvorene prijave za vladine krizne fondove drugi su potencijalni izazovi s kojima se suočavaju banke, posebno manje, regionalne finansijske institucije koje se možda neće koristiti za rješavanje tako velikih količina zahtjeva, rekao je Joydeep Sengupta, zastupnik iz advokatske komore sa sjedištem u Parizu Mayer Brown.
Kako se pojavljuju rizici, Evropsko bankarsko tijelo naglasilo je važnost “učinkovitih sistema i kontrola” za sprečavanje pranja novca, te je navelo da finansijski kriminal ostaje neprihvatljiv, “čak i u vrijeme krize poput izbijanja COVID-19”. Radna grupa za finansijsku akciju, globalna nadzorna organizacija za pranje novca i finansiranje terorizma, također je pozvala banke da ostanu na oprezu i “osiguraju da i dalje učinkovito ublažavaju te rizike te budu u stanju da otkriju i prijave sumnjivu aktivnost”.
Upozorenja dolaze jer se banke koncentrišu na upravljanje drugim izazovima povezanim s krizom i podržavaju klijente zbog smanjenja prihoda, što potiče određenu zabrinutost zbog potencijalnog nemara u poštivanju zakona.
– Jedan od strahova koji banke imaju dajući kredite je da im je potrebno da novac lako cirkuliše, i kako bi kontrola usklađenosti mogla biti oslabljena, rekla je Laure Brillaud, viša analitičarka politike iz nevladine organizacije Transparency International, prenosi Indikator.ba.
Mjere unutrašnje kontrole mogu biti pod pritiskom zbog socijalnog distanciranja, smanjenog broja zaposlenih, rada na daljinu ili reorganizacije kao posljedice pandemije, što bi moglo dovesti do nedostataka u sposobnostima banaka da otkriju kriminal, prema nedavnim smjernicama Mayer Brown-a.
