Od unaprjeđenja procesa do potpunog prelaska na digitalna rješenja – ključni su rezultati uvođenja novih tehnologija u sve sfere života, pa tako i u bankarskom sektoru, rečeno je na današnjoj Bank&Business Conference koju je organizovalo studenatsko udruženje Ekonomskog fakulteta.

Predstavnici sedam crnogorskih banaka su na njihov poziv govorili na temu „Digitalizacija bankarskog sektora: prednost ili neophodnost?“

Konferenciju je otvorila prodekanica za međunarodnu saradnju te visokoškolske ustanove, prof. dr Tamara Backović, koja je podsjetila na činjenicu da su digitalizaciju uveli „na velika vrata“ učenjem na daljinu još od 2009. godine.

„Spremno smo dočekali promjene 2020. godine i ovaj način danas koristimo kako bi unaprijedili sistem učenja. Od naredne godine imaćemo prvi akademski dodiplomski program na engleskom jeziku ‘Business and Economics’“, dodala je ona te najavila prvu konferenciju o održivom razvoju Montenegro Sustainable Conference koja će biti održana od 25. do 27. maja, a tretiraće teme tranzicije društva ka zelenoj ekonomiji.

„Generacija Z cijeni brzinu, pa se bankarstvo prilagođava ovakvim prohtjevima. Ali za prelazak sa klasičnog na novo elektronsko bankrastvo potrebni su vrijeme i posvećenost“, zaključila je ona u uvodnom obraćanju.

Prvi panel započeo je direktor sektora za platni promet Centralne banke Crne Gore Andrija Jovović pojedinostima o novom zakonu koji će od oktobra uvesti PSD 2 direktivu za elektronsko plaćanje, kojom se omogućava fintech i IT firmama pružanje platnih usluga, ali i sveobuhvatan uvid banaka u podatke potencijalnih kreditnih dužnika.

„PSD 2 je nastava iste direktive iz 2014. godine koja je otvorila nove šanse za poslovanje i nove igrače na tržištu platnih usluga. Regulativa je sada morala da se mijenja, a u Evropi je već podstakla transparetnost, konkurentnost i sigurnost plaćanja. Uvela je i nove usluge: iniciranje plaćanja i jedinstvene informacije o računu, naročito za pravna lica koja korite usluge više banaka“, rekao je on i dodao da očekuje odličan sinergijski efekat saradnje banaka sa fintech i IT firmama.

Kao primjer naveo je više rješenja iz regiona, gdje su se kreatori aplikacija za inovativne brze usluge kreditiranja udružili s bankama i zajednički postigli izuzetan uspjeh.

„Za CBCG kao regulatora veoma je bitno da sve bude jasno i lako dostupno krajnjim korisnicima. Porazno da se račun u Crnoj Gori još ne može uraditi elektronskim putem, ali je to posljedica regulative za sprečavanje pranja novca. Mislim i da će ova nova rješenja vrlo brzo zastarjeti, pa ćemo ih opet mijenjati“, zaključio je Jovović.

Jelena Vuletić, Članica Upravnog Odbora nadležna za rizike u Hipotekarnoj banci, govorila je o tijesnoj vezi inflacije i kamatnih stopa, podsjećajući da kamate Evropske centralne banke (ECB) predstavljaju cijenu zaduživanja

„Ne mogu da ohrabrim da je povoljan trenutak za kredite, niske kamatne stope iz ranijeg perioda više neće biti takve. U našem kreditnom portfoliju imamo mali dio sa varijabilnom stopom, dok 99 odsto čine oni s fiksnom. U svakom slučaju, i mi moramo da vodimo računa koju cijenu plaćamo kada pozajmljujemo novac“, rekla je ona i dodala da „centralne banke dobro drže pod kontrolom aktulenu situaciju“.

Ukazala je na projekcije da će kamate od juna ući u mirniji period, ali lično nije sigurna u takav razvoj događaja.

„To predsatavlja izazov za sve građane, jer cijene idu gore. Vidjećemo koliko će biti popularno da se ljudi zadužuju i po kojim uslovima“, istakla je Vuletić.

Jedan od rijetkih učesnika konferencije koji iza sebe nije imao ekonomskom obrazovanje bio je Ivan Vučinić, član Upravnog odbora nadležan za sektor za IT i operacije u CKB. On je ukazao na to da bankarski sektor već deset godina postavlja rezultate fintech-a kao svoje ciljeve.

„Gledamo šta rade drugi učesnici u ovoj utakmici i vidimo da ima dosta uspjenih, kao što su aplikacije Revolut i N26 koje su pokrenuli nekadašnji radnici u bankama. I OTP je svojevremeno napravila svoju diitalnu banku, ali ona nije zaživjela“, ispričao je on.

Smatra da fintech kompanije mogu imati mnoštvo dorobiti od banaka, kako kroz brži rast, tako i kroz finansiranje.

„U tom procesu banke mogu da dobiju i novu poziciju i nove usluge – pošto je bankarski sektor tradicionalan i ograničen strogim normama. Banke su trgovci povjerenjem i ako uradite neki pogrešan korak – s njim može baš sve da se sruši“, dodao je i naglasio da finansijske institucije moraju postati otvorenije kako za potrebe svojih zaposlenih, tako i za IT stručnjake sa strane.

Član Upravnog odora Addiko banke nadležan za komercijalne poslove i operacije Miloš Miketić ukratko je podsjetio na rebrendiranje i novi koncept rada banke započet 2016. godine.

„Suština je – jednostavno i brzo poslovanje. Upravo je specijalizacija banaka ključna za traženje mjesta na tržištu. Mi, konkretno, već neko vrijeme ne finansiramo javne i velike firme, već je fokus na građanima i maloj privredi, potrošačkim, ali ne stambenim ili investicionim kreditima. Digitalizacija je u svemu tome samo pojednostavljenje procesa koje korisnicima omogućava da dio vremena prerasporede u svoju korist“, rekao je on.

Kao primjer je naveo činjenicu da im danas više od 90 odsto prijava za kredit stiže on-line, te da su prepoznati po brzom odobravanju gotovinskih pozajmica. Za sve to je zaslužna – digitalizacija procesa.

„Regulativa koja reguliše rad banaka u Crnoj Gori ne omogućava do kraja korišćenje novih tehnologija, ali se nadam da će se to uskoro promijeniti. Kada počne primjena PSD 2 direktive, dolazićemo do podataka do kojih sada ne možemo doći, a klijent će imati mogućnost da lakše i brže dobije odgovor. Digitalizacija traži mnogo – da su procedure optimizovane u svakom dijelu, ali i daje jer nema više odlaska u banku“, kazao je Miketić i dodao da će – i pored toga – bankarski šalteri i dalje postojati.

Drugi panel otvorila je zamjenica direktora Sektora stanovništva u Erste banci Danijela Vukoslavović koja je ukazala na to da su pojmovi „promjena“ i „transformacija“ bili ključni tokom opisivanja digitalizacije bankarskih procesa na prvom panelu.

„Stvari se sada brzo mijenjaju danas je suština priče da na blagajnama bude što manje transakcija, zahtijeva se drugačije znanje blagajnika uključujući prodaju proizvoda koji nisu isključivo bankarski. Slično se desilo i u drugim sektorima. A da bi se procesi digitalizovali, treba dobro analizirati njihov uticaj, naročito na klijente“, istakla je ona.

Kako je ukazala, ta banka se proteklih par godina bavila uvođenjem različitih procesa, ali je činjenica da „nisu svi procesi spremni za digitalizaciju“.

„Sa PSD 2 otvara se mogućnost da na tržište uđu i firme koje nisu banke, koje mnogo brže mijenjaju procese. Uz to, treba se prilagoditi novim načinima poslovanja, jer i u Crnoj Gori već imate mogućnost plaćanja putem eWallet-a, a klijenti u banke stižu s već određenim nivoom znanja“, dodala je ona

Direktor sektora razvoja proizvoda i digitalnih kanala u NLB banci Mile Grbin kaže da uvođenje novih standarda sa PSD 2 direktovim predstavlja „revoluciju“ za bankare u Crnoj Gori, ali da globalno već stiže PSD 3 sa novim pristupom podacima koji će se dijeliti među institucijama“

„Sada će i banke i fintech firme imati iste podatke, pa će i zaposleni u njima morati da imaju slična, ali nova znanja, a zaposleni će biti sve stručniji. Ali, s njegovim uvođenjem imate i taj ekološki momenat smanjenja zagađenja – od izostanka stizanja do banke do štampanja dokumenata, što je u skladu sa globalnim ciljevima održivog razvoja (ESG)“, stav je Grbina.

Podsjetio je da se sve transakcija odvija van platnog prometa, a kao primjer naveo trgovinu kriptovalutama koja je privukla veliku pažnju i popularnost i kod nas. Ipak, smatra da se – prije svega – mora zakonski regulisati digitalna imovina, pa onda sve ostalo vezano za kriptovalute. Tada će i blokchain biti dobrodošao kao način praćenja svih transakcija.

Članica Upravnog odbora nadležna za poslove finansija, rizika i podrške poslovanja Zapad banke Belkisa Zoronjić osvrnula se na osjećaj ranjivosti prilikom prelaska poslovanja – ili ličnih podataka – sa pisane forme na digitalnu platformu.

„To znači da sistemi zaštite moraju biti na visokom nivou i stalno se moraju prilagođavati, jer promjene stižu brže nego što mi mijenjamo sisteme Sigurno je bilo napada na bankarske sisteme u Crnoj Gori, ali kako cilj nisu bili klijenti – nije bilo ni većih posljedica.  Konačno, najbitnije je da krajni korisnici dobiju pravovremene filtrirane informacije koje su njima potrebne“, kazala je Zoronjić i time ujedno zaokružila gostovanje predstavnika crnogorskog bankarskog sektora na Bank&Business Conference na Ekonomskom fakultetu.

Bankar.me